Politika i gospodarstvo

Državnim zemljištem upravljat će gradovi i općine: hoće li se konačno stati na kraj agrokriminalu?

Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem uskoro se vraća u nadležnost gradova i općina. Do sada je državnim parcelama upravljala središnja državna Agencija u Zagrebu osnovana isključivo za gospodarenje tim državnim zemljištem, što se pokazalo iznimno loše.

Primjera lošeg upravljanja državnom imovinom na terenu ima mnogo, od slučajeva da je pojedinac dobio 50 hektara, što se dogodilo u Metkoviću, pa do nesređenog zemljišnog stanja na području Ploča, koje je preraslo u agrokriminal koji sada rješavaju USKOK i policija.

Lokalne razine


Da se ozbiljno radi na promjenama Zakona o državnom zemljištu, potvrdio je i resorni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić za svojeg nedavnog posjeta dolini Neretve, ističući da bi se izmjene postojećeg zakona kojima se uvode novine u raspolaganje državnim zemljištem uskoro trebale naći pred saborskim zastupnicima.

Upravo je najznačajnija novina vraćanje raspolaganja državnim zemljištem jedinicama lokalne uprave, budući da se dosadašnji model državnog gospodarenja preko Agencije za državno poljoprivredno zemljište pokazao manjkav i neučinkovit.

Naime, stručne službe Ministarstva drže da općine i gradovi mogu efikasnije i u kraćem vremenskom roku, uz kontrolu i potporu Ministarstva poljoprivrede i Državnog odvjetništva, provesti zakupe državnog poljoprivrednog zemljišta.

Svi poljoprivrednici s kojima smo razgovarali slažu se da upravljanje državnim poljoprivrednim zemljištem treba “spustiti” na lokalnu razinu.

– To je poželjno jer će se tako racionalnije raspolagati poljoprivrednim zemljištem. Gradovi i općine puno su bolje upoznati sa stanjem državnog poljoprivrednog zemljišta pa im je lakše donijeti konačnu odluku. Nužno je uvesti ekonomski izračun parametara s obzirom na vrijeme dozrijevanja voća, pa tako i odrediti veličinu gospodarske cjeline koja bi se davala u zakup – smatra Tomo Ostojić (na slici gore), vlasnik OPG-a iz Peračkog Blata, nedaleko do Ploča.

On je razvio intenzivnu proizvodnju sušenih smokava i drugih proizvoda poput smokvenjaka i pločica od smokava, a veliki problem u intenziviranju proizvodnje stvara mu neriješeno stanje državnog poljoprivrednog zemljišta na području Ploča.

Poljoprivrednici smatraju da je dobro što će se raspolaganje državnim zemljištem prebaciti na lokalnu upravu, uz uvjet da domicilno stanovništvo ima prednost pri zakupu. Drže da treba utvrditi prioritete zakupa, a prednost bi trebali imati oni koji zaista obrađuju zemlju i žive od poljoprivrede.

Pravičnije nego dosad

– Osobno podržavam prijedlog novog Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, koji vraća upravljanje na jedinice lokalne samouprave. Smatram da će na ovaj način raspodjela i korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta biti pravičnije nego što je bilo do sada, kad se raspodjela provodila iz Zagreba, gdje se nije uvažavala i nije poznavala specifičnost svakog grada ili općine – naglašava agronom Željko Bjeliš (na slici dolje).

– Zakon omogućuje jedinicama lokalne samouprave izbor načina raspolaganja zemljištem, zakup ili prodaju, uz suglasnost Ministarstva. U ovom smislu podržavam prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta kroz otkup na deset godina, uzimajući u obzir prije svega potencijalnu opasnost od mogućnosti da ga kupuju stranci nakon 2020. godine – upozorio je Bjeliš.

Tekst: Stanislav Soldo
Foto: Željko Garmaz / vinskeprice.com