Hrvatski sabor donio je novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od kojega domaći poljoprivrednici puno očekuju. Zakon je usvojen glasovima 78 zastupnika, 49 je bilo protiv, a 3 suzdržana.
Novim zakonom uvodi se načelo domicilnosti, državna zemlja primarno će se raspoređivati lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštovali ugovore te malim poljoprivrednicima.
Ovlast raspolaganja državnom zemljom vraća se gradovima i općinama, a prestaje postojati agencija osnovana za te poslove. Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina iz njega bilo isključeno.
Državna zemlja davat će se u zakup na 25 godina, a zakup bi se mogao produljiti na još toliko ako zakupci realiziraju poslovni plan na temelju kojeg su dobili hektare.
Sabor se suglsio s amandmanima koje je Vlada podnijela nakon saborske rasprave, koji će omogućiti transparentniju raspodjelu, odnosno zakup privatnog zemljišta; svi podaci o vlasnicima i zakupcima bit će javno dostupni na mrežnim stranicama jedinica gdje se zemljište nalazi; gradovi i općine morat će u programima raspolaganja odrediti maksimum zemljišta koje ide u zakup pojedinoj fizičkoj i pravnoj osobi.
Kako bi se izbjegao sukob interesa, članovi povjerenstva koje će odlučivati o zakupu i prodaji neće moći biti sudionici natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.
Tekst: Slobodna Dalmacija
