Politika i gospodarstvo

Drastična poskupljenja na tržnicama: ‘Mahune su postale pravi luksuz, skuplje su od piletine!‘

Jak vjetar, koji je u nedjelju navečer zahvatio i Đakovštinu, porušio je i uništio plastenike na OPG-u Škorvaga u Punitovcima. Time je zbog dugotrajne suše, brojnih nametnika, preslabih sredstava za zaštitu od njih, nedostatka određenih vrsta povrća rast cijena na tržištu posato još izraženiji, piše Suzana Župan za Glas Slavonije, donosi Jutarnji.

– Kako su u jakom nedjeljnom vjetru prošli drugi povrtlari – ne znam, no nama je uništio tri velika plastenika s rajčicom, paprikom i drugim povrćem, a načeo je i četvrti, ukupno površinu od približno 1500 četvornih metara. Vjetar nije samo skinuo foliju, nego je i pomaknuo konstrukcije plastenika, gurnuo ih. A ako plastenik nije u ravnini – puca. Vjetar se digao u desetak minuta, nebo se zacrnjelo i već u idućem trenutku na plastenicima je prouzročio štetu i do 40.000 kuna. Povaljao je i rajčicu, koju sada treba zaštititi da ne dobije ožegline, a bojazan od šteta je i za mljevenu papriku. Moramo odmah djelovati da ne ode povrće namijenjeno za prodaju na tržnici, a osigurani za ovo nismo – kaže za Glas Slavonije Blaženka Škorvaga, najveća povrtlarka na Gradskoj tržnici u Đakovu.

Sušu ‘riješili’, udario ih olujni vjetar


Vjetar je, nastavlja, iskidao “lajsne” plastenika te bacao i crjepove sa starih krovova po selu, rušio stara stabla, a kod Krndije izvalio dalekovod od 400 KV na obližnju prometnicu Krndija – Punitovci. Iako OPG Škorvaga s dugotrajnom sušom nema problema jer svoje povrtlarske površine navodnjava, ima problem s tlom – s nametnicima, a EU normama propisani insekticidi, ocjenjuje Blaženka Škorvaga, sve su slabiji u borbi protiv njih.

– Mahune jede nametnik žličnjak, sredstva ga više ne mogu uništiti jer su preslaba, gotovo je sve zaštiti zabranjeno, a kazne visoke – kaže Škorvaga. Dio malih proizvođača povrća žali se da im mahune ove godine uopće nisu rodile, pa je ta povrtnica ovoga ljeta prava cjenovna kraljica – kilogram mahuna, kaže Škorvaga, stoji 30 kuna, čime je sada skuplja od kilograma piletine, pileća prsa mogu se naći za 25, batak i zabatak za 20 kuna i tako dalje.

– Mahune tu cijenu imaju u proljeće, ne u ljeto i jesen. U ovo vrijeme cijena bi im trebala biti 20 kuna. Generalno, povrće se dosta visoko drži – rajčica i paprika su osam kuna, što je za ovo vrijeme solidna cijena. Umjesto četiri, krumpir je pet-šest kuna, što je visoka cijena za to povrće. Kilogram malih krastavaca bio je inače osam – deset, sada je 15 kuna. Jer ne može se prskati, nema ni radne snage, a i cijene kemijskih sredstava idu znatno gore – dodaje Škorvaga, koja za visoke cijene zelene ponude kaže:

– Došlo je vrijeme da si povrće, pojedine vrste, mogu priuštiti samo oni imućniji, da ono nije za siromašniji potrošački džep.

Deficit bundevice

Česta ljetna namirnica u Slavoniji – bundevica – također je ove godine u deficitu.

– Ljudi odustaju od proizvodnje, sve je manje proizvođača i očito ju ne sade, kao ni ja. Posljednji put bundevice sam sadila prije dvije godine. Nema ni patlidžana, jer ga slabo uzgajaju, a cijena mu je inače osam kuna, dodaje Škvoraga. Poručuje kako će se svi ti trendovi odraziti i na pripremu zimnice, koju su, kaže, kupci smanjili za čak 70 posto.

Upitana gubi li sjeme bitku pred klimatskim kretanjima, sve toplijim ljetima i dugotrajnim sušama, Škorvaga kaže kako ljudi kupuju obično sjeme.

– Ono je iskrižano i ne valja. Mi kupujemo samo hibride, no oni su preskupi za male proizvođače, mi ne koristimo obično. Jer ljudi, primjerice, kupe obično sjeme za kelj i dobiju – stočni kelj, kupe sjeme za ljuti feferon i dobiju slatki, donosi Jutarnji.