Politika i gospodarstvo Regija

Branko Bačić: Trajektnu liniju Ploče – Trpanj treba ostaviti još neko vrijeme bez obzira na izgradnju mosta

Saborski zastupnici, i vladajući i oporbeni, podržali su u srijedu konačni prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, istaknuvši značaj prometne povezanosti otoka s kopnom radi unaprjeđenja uvjeta života i boljega gospodarskog razvoja.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj tog zakona trajna povezanost otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno te povećanje postojećih i uvođenje novih linija radi bolje mobilnosti, bržeg prijevoza, ujednačenog razvoja županija i boljih uvjeta života na otocima.

Istaknuvši da je taj zakon još jedan iskorak u boljem prometnom povezivanju otoka, Branko Bačić (Klub HDZ) je istaknuo da je riječ o 51 državnoj liniji (trajektna, klasična brodska ili brzobrodska) te da se u tom pomorskom prometu podrazumijeva oko 14 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila.


Naveo je i kako za odvijanje pomorskog prometa država godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna.

Podsjetivši da Jadrolinija ove godine slavi 70 godina od osnivanja, Bačić je istaknuo da je ona u posljednjih 15 godina napravila ogroman iskorak u nabavi boljih i bržih brodova te pomlađivanju flote. Uz to, i privatni brodari su se, uz Jadroliniju, okrenuli brzom brodskom prometu i nabavi katamarana što je dovelo do još boljeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka.

Bačić je poručio i da Pelješac, iako dobiva most, treba ostati u statusu otoka koji sad ima, „jer ako su otoci Pag, Krk, Murter i Čiovo ne vidim razlog zašto to ne bi bio i Pelješac”, kazao je Bačić. Drži i kako i još neko vrijeme treba ostaviti trajektnu liniju Trpanj – Ploče s obzirom da su stanovnici Pelješca i Trpnja s Pločama povezani gospodarski, ali i po pitanju školovanja djece i sl.

Navodeći da će podržati prijedlog zakona Arsen Bauk (Klub SDP) rekao je kako, što se tiče prava na povlašteni ili besplatni prijevoz, ima dilemu oko prebivališta kao osnove za ostvarivanje prava.

Smatra da bi bilo životnije i logičnije da je boravište osnova za ostvarivanje prava jer, ako netko ima prebivalište na otoku a boravište npr. u Belom Manastiru, u Osijeku ili bilo gdje drugdje, onda dok mu traje tamo boravište – nije logično da ima povlasticu. S druge strane, ako neka osoba ima prebivalište u Osijeku ili negdje drugdje a boravište na otoku, onda je, smatra, logično da ima pravo na povlašteni prijevoz.

Bauk je rekao i kako ne vidi razlog da osoba s otoka koja jednom godišnje ide na kopno ima povlasticu, a osoba s kopna koja svakodnevno zbog posla ide na otok nema povlasticu, čak ni na broj putovanja.

dm/Hina