Politika i gospodarstvo

ALTERNATIVE RAZVOJA: Je li Dalmacija previše ovisna o turizmu?

Dalmacija bez turizma ne bi smjela, ali bi mogla. Tako je poentirao Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije i moderator panel-diskusije što je održana u sklopu konferencije “Dalmacija bez turizma” na Ekonomskom fakultetu u Splitu.

Konferenciju koja je propitivala perspektive dalmatinskog razvoja organizirala je Hrvatska udruga poslodavaca – Regionalni ured Split, u sklopu projekta “Promocija poduzetništva”, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, piše Sanja Stapić za Slobodnu Dalmaciju.

Sudionicima konferencije obratila se dr. Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta, koja je ukazala na to da nema jasnog odgovora na pitanje što bi to, osim turizma, trebalo poticati, dok je Antonio Kuzmanić, zamjenik splitskoga gradonačelnika, kazao da smo u pandemiji shvatili da smo previše ovisni o turizmu i da se moramo okretati drugim djelatnostima.


Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, smatra da se turizam u Dalmaciji treba disperzirati u Zagoru i po otocima. Studija nosivih kapaciteta koja je napravljena u županiji ukazala je na porazne podatke o lošoj prometnoj i digitalnoj infrastrukturi, koja je prepreka da se turizam seli u druge dijelove županije.

Nedostatak vodstva

Dr. Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb, u prezentaciji “Deindustrijalizacija Dalmacije – posljedice i nove prilike”, istaknuo je kako je osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj u prerađivačkoj industriji radilo 700 tisuća ljudi, dok je udio industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) bio veći od 30 posto. Prelazak s planskog na tržišno gospodarstvo je i drugdje uzelo danak u radnim mjestima pa je, primjerice, u Istočnoj Njemačkoj nestalo dva milijuna radnih mjesta. Hrvatska je visoko deindustrijalizirana zemlja koja nije nešto osobito napravila za razliku od zemalja koje su ranije ušle u Europsku uniju.

– Hrvatska nije nešto napravila, ali treba demistificirati stvari i reći da prije rata Hrvatska nije imala visoke tehnologije i ono što je propadalo bilo je na nižoj tehnološkoj razini – rekao je dr. Aralica. Naveo je da nije sve crno jer su pretprošle godine ulaganja u istraživanja i razvoj porasla na 1,05 posto BDP-a, kao i broj prijavljenih patenata, a najvećim problemom drži nedostatak vodstva.

– Za promjene koje traju 20 do 30 godina nužna je upravljačka struktura, nedostaje leadership kod poduzetnika i u državnoj upravi oko toga što učiniti s industrijom u budućnosti. No, dosta se toga može napraviti i na lokalnim razinama – naveo je dr. Zoran Aralica.

U panel-diskusiji Mihael Furjan, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), istaknuo je da u Dalmaciji ima mnogo malih poduzetnika u novim tehnologijama i IT sektoru i dodao kako se nalazimo u vremenima promjena, što pokazuje i rast izvoza od 20 posto koji se dogodio lani, u vrijeme dok turizma nije bilo. Prema njegovu mišljenju, Dalmacija dugoročno s turizmom ima prednosti, a treba održiv turizam moderiran prema infrastrukturi.

Nove tehnologije

– Prednost i mana turizma je u tome što je u posao lako ući. U Hrvatskoj imamo bum apartmana, koje potičemo smanjivanjem poreznih paušala, čime smo smanjili poreznu evaziju, ali takvo smanjivanje treba i hotelima i IT sektoru… – naglašava Mihael Furjan.

Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, naveo je kako već sada u turizmu nemamo adekvatne radne snage i pitanje je stoga koliko turizam može dalje rasti. Na pitanje je li moguća reindustrijalizacija Dalmacije, odgovara da je moguća te je spomenuo primjer TLM-a.

– Snaga svakog gospodarstva je u malom i srednjem poduzetništvu i lokomotivi na koju će se osloniti. Od prvog siječnja na snagu stupa nova karta intenziteta potpora i uvodi se više regija i razina potpora, i tu Dalmacija ima šanse. Osim toga, Dalmacija je bogata mineralnim sirovinama, ima ICT sektor, mogućnosti u zelenoj energiji… – kazao je Novak.

O važnosti razvoja i novih tehnologija koje su pokretači ekonomija, govorio je Marinko Došen, predsjednik uprave “AD Plastika”, koji drži važnim postojanje strategije i ističe da je Hrvatska malo tržište čiji je pravi put promjene strukture BDP-a u izvozu.

Mateo Perak, direktor tvrtke “Profico”, naglasio je da je zabluda da IT sektor ne traži velika ulaganja i da je dovoljan samo čovjek i kompjutor. Tako je u uslužnom dijelu, gdje Hrvatska jest konkurentna cijenama, ali može biti konkurentna i u dijelu gdje se stvara vrijednost, u proizvodnji proizvoda, aplikacija, softvera… Takva proizvodnja traži velika ulaganja i nužna je strategija koja će stvoriti sustav u kojem će se IT sektor moći financirati.

Na multiplikacijske efekte turizma ukazao je Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta. Prema njegovim riječima, turizam dotiče sve djelatnosti pa tako u ljetnim mjesecima raste proizvodnja hrane i pića, proizvodnja električne energije, a turizam je izvoz na kućnom pragu, akcelerator i inkubator razvoja niza djelatnosti.

Generacijska prilika

– Turizam osigurava stabilnost u državnom proračunu, što onda omogućava reforme. Imamo generacijsku priliku jer su pred nama 94 reforme za tranziciju i razvoj. Naša budućnost kao male ekonomije nije da stvaramo nešto veliko, nego povezivanje – konstatirao je Tonči Glavina.

Prof. dr. Mile Dželalija, pročelnik Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, naveo je da se Splitsko sveučilište posljednjih desetak godina promijenilo pa danas radi iskorake i kreira programe koji privlače sve više stranih studenata, a i iz Zagreba mladi dolaze studirati u Split.

Dodao je da je Sveučilište u Splitu postalo član alijanse Europskog sveučilišta mora (SEA-EU) te naveo kako mladi sve više vide budućnost u fizici i matematici, pa je ove godine u Splitu upisano 40 posto više studenata na fiziku i matematiku nego lani. Prvi put se dogodilo da se mladi koji su primljeni i na fiziku i na medicinu odlučuju za fiziku.

O Hrvatskoj koja ima potencijala da proizvodi hranu za 10 do 15 milijuna ljudi, a ne proizvodi je dovoljno za svoja četiri milijuna stanovnika i uvozi polovicu poljoprivrednih proizvoda, govorio je Zdravko Plazonić, direktor “Petasona”, objasnivši kako se to događa zbog nekonkurentnosti naše proizvodnje. Razlog tomu su porezna i neporezna davanja te je Plazonić apelirao na ukidanje 350 parafiskalnih nameta koje nemaju proizvođači u drugim zemljama.

Treba li nam porez na nekretnine?

Nakon panel-rasprave, prof. dr. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu i poduzetnica Mira Hajdić založile su se za regulaciju iznajmljivačkog sektora. Da treba obuzdati promicanje rentijerskog poduzetništva, smatra prof. dr. Petrić, koja ističe da 150 tisuća obitelji u zemlji iznajmljuje 700 tisuća kreveta, dok Mira Hajdić smatra da je nužno oporezivanje nekretnina kako bi se smanjio nekontrolirani razvoj privatnog iznajmljivanja, pri čemu je protiv oporezivanja prve nekretnine.

Na to je Zvonimir Novak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoj rekao da nije cijela Hrvatska Dalmacija i da nisu sve nekretnine koje se dobiju u nasljedstvo profitabilne.

Slobodna Dalmacija