Politika

Ličani: Dalmatinci, požurite po krumpir dok je po pet kuna!

Krumpir pet, kapula 10, a češnjak 50 kuna za kilogram.


Tako se ovih dana kreću cijene najvažnijih ličkih poljoprivrednih proizvoda na lokalnim OPG-ovima, koje često posjećuju i Dalmatinci, a kako stvari stoje, zalihe krumpira mogle bi uskoro biti prodane, i to po još višim cijenama od navedene.

Razlog je suša koja je posljednjih mjeseci pogodila čitavu Hrvatsku, pa tako i Liku. Prinosi krumpira slabiji su i do tri puta u odnosu na prošlu godinu, dok su troškovi proizvodnje ostali isti, pa čak i viši zbog poskupljenja goriva, gnojiva i drugih potrebnih sredstava, piše Slobodna Dalmacija. 

I dok su lani proizvođači iz Like muku mučili kako prodati krumpir po cijeni od samo tri ili maksimalno četiri kune, pa su ga čak i dovozili pred vrata kupaca u Zadru i okolici, ali i u nešto udaljenijim dalmatinskim gradovima, ove će ga godine prodati na vlastitom kućnom pragu već do listopada, ali će i zarada biti tanja zbog skromnog ovogodišnjeg prinosa.

Ivica Baričević iz Smiljana, čiji je pokojni otac bio poznati poljoprivrednik u tom kraju, kaže kako bi nas mogla zadesiti nestašica krumpira, koji se u Lici vadi kasnije nego u Dalmaciji, a tražen je kao visokokvalitetan proizvod, pa su se i brojna kućanstva južno od Velebita opskrbljivala tim dijelom zimnice upravo na potezu od Lovinca do Gackog i Krbavskog polja.

– Kod nas je za sada cijena pet kuna po kilogramu, ljudi se raspituju, a ja sam dosta krumpira već i prodao. Već se osjeća nestašica, prinos je bio nikakav, a ključni je razlog suša. Lani je bilo kiše svakih 15 dana, a ove godine – ništa.

Čak i nasadi iza kuće koje sam zalijevao nisu osobito rodili, jer je sve do velike Gospe “gorjelo i nebo i zemlja”. Nema tu nikakve druge mudrosti. Nama proizvođačima tih pet kuna za kilogram bit će samo da pokrijemo neke osnovne troškove – ističe.

Premda je plodno Ličko polje ispresijecano vodotocima, ovoljetna suša ostavila je velikog traga na svim nasadima, pa i na krumpiru, kao tradicionalno tržišno najtraženijem.

– U jednom redu koji smo jučer vadili napunili smo samo 33 vreće, a da vidite kolika je to površina, za urod krumpira to je mizerno. Sve sam osobnim automobilom odvezao kući, onda vam je jasno koliko ga ima. Slabo i ništa. Pet vreća na 100 metara dužine reda. To je slabo.

Lani smo imali triput više krumpira, vadili smo ga kombajnom, a ove godine nisam ni izveo stroj na polje. Ove godine ne računam da ću uopće voziti krumpir za Zadar. Ljudi me zovu, stalne mušterije koje su kupovale kod nas, a ja ne znam što bih im rekao kad ću i ovo što bude prodati već pred kućom.

Ima i dosta domaćih ljudi koji su mi rezervirali krumpir, jer oni koji su posadili ove godine manju količinu samo za svoje potrebe nemaju što naći na zemlji. Staju mi i kupci iz Rijeke, Zadra, Splita…, neki se i ljute na cijenu od pet kuna, ali nitko ne razumije da su narasli troškovi proizvodnje – žali se Baričević.

Trenutna cijena od pet kuna visoka je za kupce, a preniska za proizvođače. Neki će možda i čekati sa zalihama kako bi “uhvatili” daljnji rast spomenutog iznosa, ali proizvođač iz Smiljana tvrdi da nema što čekati jer je i zaposlen, pa zbog obaveza na radnom mjestu ionako jedva stiže sve obaviti u poljoprivrednoj proizvodnji na četiri hektara, koliko ukupno obrađuje.

– Ni u inozemstvu baš nema krumpira, pa je pitanje hoće li ga se i uvoziti kad se zalihe domaćeg potroše. Ne bih volio da se krumpir uvozi, draže mi je da mi koristimo naš, domaći. Naš je lički krumpir kvalitetan i tražen, međutim, ove će ga godine nedostajati. Volio bih da ga bude kao lani, ali tako sigurno neće biti – zaključuje Ivica Baričević.

Slobodna Dalmacija

Možda ti se sviđa

Politika

PROMJENA VLASTI – PREDUVJET NAPRETKA

Jednostranački sustav gospodarstvo u Pločama je doveo do potpunoga kolapsa – ističu predstavnici HNS-a, HSLS-a i LS-a – Unatoč pozivima,
RO-RO terminal
Politika

INVESTICIJSKI ZAHVAT LUČKE UPRAVE PLOČE: Putnički i teretni terminal

U okviru opsežnih investicijskih aktivnosti koje Lučka Uprava Ploče provodi značajno mjesto pripada gradnji suvremenog RO-RO terminala za međunarodni teretni