Ostalo

Zaštitarima će za posao biti dovoljna samo osnovna škola?

U saborsku proceduru Vlada je uputila prijedlog Zakona o privatnoj zaštiti kojim se planiraju poboljšanja u primjeni tjelesne i tehničke zaštite u praksi.

Strategija nacionalne sigurnosti predviđa uključivanje tvrtki koje se bave privatnom zaštitom u sustav domovinske sigurnosti, što je dodatni razlog da se privatna zaštita osuvremeni.

U sektoru privatne sigurnosti u Hrvatskoj radi više od 16.000 licenciranih djelatnika. U privatnu zaštitu ubrajaju se tvrtke koje se bave tjelesnom zaštitom i one koje se bave tehničkom zaštitom. Veliki broj tvrtki učlanjen je u Hrvatski ceh zaštitara koji postoji od 1992. i aktivno radi na podizanju stručnosti i kvalitete cijele industrije.


Jedna od većih novosti koje novi zakon donosi je smanjivanje potrebne razine kvalifikacije za čuvare. Naime, utvrđuje se mogućnost da čuvarske poslove, koji pripadaju u manje zahtjevne sigurnosne aktivnosti, mogu obavljati osobe koje, uz ostale propisane uvjete, imaju završenu samo osnovnu školu, a do sada je bila potrebna najmanje niža stručna sprema. Inače, 10. srpnja 2018. godine u Hrvatskoj je bilo 30.365 nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom školom.

Novim zakonom predviđa se uvođenje novih kategorija djelatnika u zaštiti. Propisuju se uvjeti za zaštitare koji će nakon dodatne izobrazbe i položenog ispita steći dopuštenje za obavljanje poslova visokog rizika u svojstvu zaštitara specijalista. Osim specijalizacije zaštitara propisuje se i specijalizacija za osobe koje u tvrtkama i obrtima, zadužene za organizaciju i unutarnji nadzor provedbe sigurnosti, ako su njihovi objekti ili prostori kategorizirani u prvu ili drugu kategoriju ugroženosti.

Ceh hrvatskih zaštitara, strukovna zaštitarska komora, podržava svako nastojanje za povećanje kvalitete usluge za što je nužna dodatna stručna edukacija, ali i više vrednovanje poslova u kojima se traži veća znanja, no kažu da ostaje neriješeno još dosta pitanja u vezi sa strukom.

“Prijedlogom novog zakona predviđa se da privatna zaštita postaje temeljno-sigurnosna gospodarska djelatnost, koja je preventivna s intencijom daljnje specijalizacije da postane i operativna. Poslovi privatne zaštite obavljaju se isključivo preko licence za pravne osobe i fizičke osobe, poslovi su regulirani u bazi profesija u RH, Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, usklađeni su na razini Europske unije, ali novi prijedlog zakona ne propisuje Komoru privatne zaštite. Komore su osnovi oblik strukovnog djelovanja za sve uređene i propisane profesionalne djelatnosti”, rekla je za Glas Slavonije Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara. Kako dodaje, prema prijedlogu zakona, privatna zaštita pruža usluge dodatne, a ponegdje i osnovne zaštite, te je kao takva bitan dio ostalih sastavnica koje se bave procesima stvaranja stanja sigurnosti, stoga i zaštitari zaslužuju bolji status i prepoznatljivost kakvu imaju i druge sastavnice sustava sigurnosti.

“Privatna zaštita očituje se kroz brojne interakcije, akcije i odnose, pa je sve veća potreba za povećanje profesionalnosti i specijalizacije zaposlenika u privatnoj zaštiti. Javlja se potreba za kontinuiranim obrazovanjem, usavršavanjem i napredovanjem, što je dodatni trošak za struku, no to bi utjecalo na veću kvalitetu usluge, posredno djelovalo na podizanje uvjeta rada, veće prihode i plaće i zaposlenika. Zakonom se predlaže spuštanje razine stručne spreme za odgovornu osobu na SSS, a za čuvare je dovoljna završena osnovna škola, također za odgovornu osobu odbačen je prijedlog bar 5 godina (ili 10) iskustva u tehničkoj zaštiti, odnosno imanje licence. Smatramo da će ove odredbe dovesti do daljnje erozije kvalitete i postignute razine struke”, zaključuje Lidija Stolica.

Na tržištu privatne zaštite nedostaje gotovo 3000 radnika, a tržište je opterećeno niskom cijenom sata rada, otežanim zapošljavanjem, jer radi se o poslovima s posebnim uvjetima rada, gdje potencijalni zaposlenik zbog polaganja licence te zdravstvenih pregleda može početi raditi tek nakon 3-4 mjeseca. Ovim zakonom skratilo bi se vrijeme ishođenja dopuštenja na manje od mjesec dana. Iz Hrvatskog ceha zaštitara kažu da su prijedlogom zakona ispravljene neke nelogičnosti, no nije nađen dobar kompromis za olakšavanje poslovanja tvrtkama, što se pokušava snižavanjem kriterija za čuvare umjesto smanjenjem reguliranosti od strane MUP-a, te ubrzavanjem postupka licenciranja i/ili reguliranja bržeg zapošljavanja zaštitara, piše Glas Slavonije.