Ostalo

Ophodni brodovi iz Splita: ‘Prototip je riješen, već stižu upiti iz inozemstva’

Tom Dubravec / CROPIX

Rezanjem limova u Brodosplitu započela je gradnja četiri preostala obalno ophodna broda za Hrvatsku ratnu mornaricu. Prije dvije godine izgrađen je i predati na uporabu Hrvatskoj ratnoj mornarici prototip obalnog ophodnog broda Omiš. Ovi ugovori su kako se neslužbeno doznaje vrijedni oko 80 milijuna kuna s PDV-om po svakom brodu.

„Svi problemi s prototipom su riješeni tako da očekujemo da sve bude u roku. Svaki prototip ima određene nedostatke ali kod našeg one ne utječu na operativne sposobnosti. Uvjeren sam da će svi ti nedostaci biti otklonjeni tako da će zadovoljiti kriterije koje su postavljeni. Dinamika gradnje će se definirati prema mogućnostima i potrebama HRM-a i Ministarstva obrane. Tako da je ovaj dan od velike važnosti jer će se nakon gradnje isporukom četiri ophodna broda Hrvatska ratna mornarica će značajno unaprijediti svoju operativnu sposobnost. U  svakom trenutku biti će sposobna zaštititi nacionalne interese Republike Hrvatske“, istaknuo je Damir Dojčić, načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HRM-a.

Rok za dovršetka gradnje ophodnog broda je 580 dana od početka njegove gradnje. „Ovakav tip broda sa svim svojim sposobnostima u potpunosti  zadovoljava potrebe HRM-a za zadaće nadzora granice ZERP-a i po potrebi teritorijalnog mora. Prvenstvena namjena ovih brodova je provedba zadaća iz domena obalne straže . Brod ima i određene sposobnost provedbe borbenih zadaća ali to su ionako zadaće flote HRM-a“, naglasio je Damir Dojčić.


Dojčić je otkrio je da je jedan od budućih prioriteta HRM-a, izgradnja broda većeg kapaciteta . Poznat nam je projekt European Patrol Corvette, tako da se HRM već uključila u taj projekt . Isto tako i Brodosplit se uključio kako bi angažirao jedan dio svojih kapaciteta za njegovu gradnju te procjenjuje mogućnost za izgradnju takvog broda. Naš je cilj da sve ono što možemo izgradimo u Hrvatskoj“, otkrio je Damir Dojčić.

Ante Žižić Gušo, tehnički direktor Brodogradilišta specijalnih objekata, istaknuo je da će Brodosplit ispoštovati zadane rokove gradnje.

„Unatoč ovoj krizi izazvanoj pandemijom Covid 19 mi u Brodosplitu odlično stojimo s rokovima. U zadanom smo tempu i nadam se da neće biti niti u ovom slučaju problema. Plan nam je graditi usporedo ova četiri broda. Kada smo uspjeli  prototip dovesti do kraja, sada nema nikakvog razloga da ne krenemo u serijsku proizvodnju ovih brodova. Interes za gradnju ovakvih brodova postoji iz inozemstva. To znači da je prepoznato da se prototip pokazao kao uspješan. Imamo upite iz inozemstva tako da se nadamo da će se nešto od toga realizirano. Očekujemo da će serija biti puno bolja od prototipa jer su u međuvremenu na tržištu pojavili novi materijali a i u gradnji smo skupili iskustvo.“ otkrio je Žižić Gušo, koji je kazao da je vrijednost ugovora ostala ista.

Edo Trevizan oz BSO-a i Milan Blažević, zapovjednik Obalne straže / CROPIX

Leonardo Martinović direktor Projekta gradnje Obalno ophodnih brodova,  od samih je početka angažiran na ovim projektima. Prati ovaj projekt od faze nadmetanja za gradnju prototipa pa do sada, odnosno, do izgradnje ove serije. Kaže da su svi problemi oko gradnje prototipa iza njih. „Prototip u inozemstvu služi kao pokusni projekt. Dakle, izgradite ga i nakon ispitivanja više ne koristite. A ophodni brod Omiš koji je prototip gradnje obalno ophodnih brodova je itekako u funkciji Hrvatske ratne mornarice. Naš prototip je super uspješan projekt. U svjetskoj brodogradnji projektiranje i izgradnja prototipa broda za ratnu mornaricu traje po sedam osam godina. Možda smo mi bili neiskusni tako da je i bilo određenih problema, ali je najvažnije da je brod na kraju super uspješan. Dokaz toga je i činjenica da gradimo nove brodove iz te serije“, istaknuo je Martinović.

Obalno ophodni brodovi bit će dužine 43,16 metara i širine osam metara. Opremljen je temeljnim oružjem svih obalnih straža danas, a to su automatski top 30 milimetara i dvije ručno upravljive strojnice 12,7 milimetara, te četiri ručna prijenosna protuzrakoplovna raketna sustava.

Trup OOB-a bit će izgrađen od čelika povišene čvrstoće AH36, a nadgrađe od aluminijske slitine. Osigurana im je nepotopivost u slučaju naplavljivanja svaka dva susjedna odjeljka u trupu. Primjerice, kod naplavljivanja obje strojarnice brod neće potonuti. Brodovi su opremljeni zaštitom od Nuklearno-biološko-kemijskog (NBK) djelovanja posebnim sustavom za NBK filtroventilaciju i hermetizaciju brodskih radnih i stambenih prostora.

Bit će opremljeni krmenom rampom i diverzantskom brodicom krutog trupa dužine 7, 7 metara za 6 članova posade s propulzijskim dizel motorom koji omogućuje brzine do 40 čvorova i autonomiju plovidbe od 60 NM. Kapacitet brodova je 16 ljudi uz autonomiju plovidbe od 10 dana. Vrlo su sposobni u progonu i ostvaruju brzine do 29 čvorova, koje im osiguravaju glavni brodski motori snage 2 x 2525 kW. Kao posebna odlika ističe se optimiziranost brodskih sustava gdje s jednim ukrcajem goriva mogu otploviti 1000 nautičkih milja pri brzini od 15 čvorova. Optimizirana potrošnja goriva zbog inovativnog dizajna oblika trupa i odličnih plovidbenih svojstava omogućava vrlo efikasno korištenje čime se ostvaruju znatne uštede u usporedbi sa sličnim brodovima. Temeljna namjena ovih brodova je ophodnja radi nadzora i zaštita interesa RH na moru. Oni će se koristiti i za potporu otočnom stanovništvu te sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru. U ratu se obalni ophodni brodovi koriste za zaštitu unutarnjih morskih voda te za zadaće borbene i logističke potpore. Uvođenje u operativnu uporabu OOB-a nastavak je projekata modernizacije i razvoja novih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice.

novac.hr

Tag