Ostalo

Novi trajekti “Kornati” i “Brač” su preteški i nesigurni!

Uljanik je trajekte Jadroliniji isporučio s masom praznog broda većom za 230 tona od ugovorenog, osim toga zbog malog gaza stalno imaju ukrcan tekući balast, smanjenu nosivost i troše milijune eura više nafte

Situacija oko brodova »Kornati« i »Brač«, klasičnih trajekata predviđenih za prijevoz vozila, putnika i robe, koji ovo ljeto prvi put plove hrvatskim Jadranom, podijelila je i međusobno posvađala čelništvo Jadrolinije, najvećeg nacionalnog brodara koje je upravo zbog tih brodova, izgrađenih s gomilom propusta, sve bliže poslovnom sukobu s Uljanikom, najvećim nacionalnim brodogradilištem.

Radi se, naime, o tome da su trajekti »Kornati« i »Brač« za potrebe Jadrolinije izgrađeni u pulskom Uljaniku, po cijeni od 8 milijuna eura za svaki od četiri broda, od kojih su dva u funkciji, a dva bi to trebala biti uskoro, nakon što je Jadrolinija odlučila modernizirati i obnoviti zastarjelu flotu. No umjesto novih i kvalitetnih brodova, Jadrolinija je dobila proizvod koji je, sudeći po sukobima i razmimoilaženjima mišljenja struke i Uprave unutar same kompanije, sporan i nezadovoljavajući po nekoliko aspekata.


O problemima s novim brodovima, zbog čega se Jadrolinija sprema tužiti Uljanik te mu namjerava naplatiti penale, što u konačnici ipak neće eliminirati tehničke nedostatke samih brodova, unutar kompanije oglasio se njen Inspektor za investicije i razvoj dipl.ing.brodogradnje Marin Kustić.

Odgovarajući na šest pitanja Radničkog vijeća Jadrolinije, Kustić kao inženjer sa 37 godina iskustva u brodogradnji, od čega je deset radio kao projektant brodske konstrukcije, objašnjava sve brojne pogreške u izgradnji trajetaka.

Taj dokument, koji je Inspektor za investicije napravio na zahtjev Radničkog vijeća, ukazuje na duboku podijeljenost u vrhu Jadrolinije, kao i između Radničkog vijeća i dijela Uprave. Uglavnom, autor u svom dokumentu nedvosmisleno, bez ograda, navodi greške i proziva odgovorne.

– Uljanik je brodove »Kornati« i »Brač« Jadroliniji isporučio s masom praznog broda većom za 230 tona od predviđene Ugovornim projektom. Osim povećane mase trupa, brodovi u eksploataciji stalno imaju ukrcan tekući balast. Obrazloženje zapovjednika broda za permanentni balast je nedovoljna efikasnost propelera pri vožnji krmom, uslijed zahvata zraka propelera i pada poriva. Ova pojava događa se isključivo zbog malog gaza broda uslijed čega je propeler nedovoljno uronjen. Brod »Brač« iz istog razloga ima stalno ukrcano oko 240 tona balasta. Na oba broda, i na »Kornatima« i na »Braču«, uočen je taj, isti problem pa zapovjednici u pokušaju da postignu dovoljno siguran manevar moraju koristiti balast kako bi postigli veći uron propelera i zadovoljavajuću efikasnost. Brodovi zato plove sa smanjenom korisnom nosivosti koja je u slučaju »Kornata« umanjena za 305, a za »Brač« 470 tona. Dana 26. lipnja 2014. prilikom plovidbe na liniji Valbiska (Krk) – Merag (Cres) brod »Kornati« isplovio je s teretom na gazu 2,42 metra, dakle 2 centimetra preko dozvoljenog gaza. Prema iskazu zapovjednika, brodovi su i prethodno imali slučaj zagažaja preko dozvoljenog, i to sa ne posebno teškim teretom. Zapovjednici na oba broda smatraju da nije logičan nesrazmjer u putničkom kapacitetu i kapacitetu garaže te da će na nekim linijama to predstavljati problem. S obzirom na realno stanje nosivosti oba broda, može se očekivati da će zapovjednici povremeno biti suočeni sa problemom preopterećenja brodova, napisao je Inspektor za investicije citirajući na jednom mjestu svoje stručne ekspertize Pomorski zakonik po kojem »Zagažaj broda i plovidba na gazu iznad odobrene marke nadvođa (što se već događao s oba broda, i »Kornatima« i »Bračom«), zakonodavac smatra ugrožavanjem sigurnosti plovidbe te je slijedom toga u tim uvjetima ugrožena sigurnost broda, putnika i okoliša«.

Kustić je očito, navodeći taj dio Pomorskog zakonika, aludirao na vožnju broda s gazom većim od dozvoljenog, do čega je već dolazilo, i to se posebno naglašava, iako brod »Kornati« pritom nije bio pod nikakvim posebnim opterećenjem tereta.

Da pojednostavimo, oba trajekta, i »Kornati« i »Brač«, zbog problema u gradnji trajno imaju smanjenu korisnu nosivost od 305, odnosno 470 tona. Tome treba pridodati još oko 230 tona veće mase od predviđene te 240 tona stalnog balasta. Zbog toga »Kornati« i »Brač« mogu prevoziti puno manju količinu i broj vozila, što znači da onaj teret koji bi prevozili u jednoj turi, u budućnosti će prevoziti možda i dva puta. Na taj način trošit će se više vremena za prijevoz, troškovi prijevoza će biti puno veći, održavanje brodova skuplje, potrošnja goriva veća, a efikasnost ozbiljno umanjena. Nesumnjivo je da će sve to znatno utjecati na rentabilnost isporučenih trajekata. Prilikom vožnje trajekata, a posebno u manovri, velika odgovornost bit će na njihovim zapovjednicima koji će morati samostalno odlučivati hoće li brodovima izgrađenim s tehničkim nedostacima upravljati sa ili bez balasta, hoće li ih prekrcavati vozilima i kršiti Pomorski zakonik, a sve u cilju bržeg transporta vozila i putnika s kopna na obalu i obrnuto, ili će se slijepo držati Pomorskog zakonika i dozvoljenog gaza, koji će u praksi značiti manje vozila u vožnji, a samim time veće kolone i čekanja. Poseban problem na brodovima, upozorili su nas stručnjaci, predstavljat će balastni tankovi koji će se radi manovri i stabilizacije broda učestalo puniti i prazniti, čime će se drastično povećati troškovi održavanja.

Predsjednik Uprave Jadrolinije Alan Klanac, kad smo mu pred gotovo dva mjeseca uputili pitanja vezana za prekomjernu težinu trajekata, puno veću potrošnju goriva i mogućnost tužbe Uljanika, odgovorio je i netočno i površno.

Po njegovim tadašnjim odgovorima kad je riječ o četiri novogradnje, ili problema nema, ili ako ih se može naslutiti, onda ih je proglasio poslovnom tajnom. No svakako je naglasio da su brodovi sasvim u redu. Danas je situacija dijametralno suprotna. Na nedavnoj sjednici Radničkog vijeća, Klanac tako izričito kaže da je za tehničke greške kod brodova isključivi krivac – brodogradilište Uljanik!

Brodovi su, inače, naručeni u vrijeme bivšeg predsjednika Uprave Slavka Lončara kojemu je u tom poslu asistirao tadašnji i sadašnji član Uprave, njegova desna ruka Miljenko Antić, siva eminencija Jadrolinije čiju stručnost u poslu nadgledanja gradnje otvoreno osporava autor internog Jadrolinijinog materijala.

Prozvani Miljenko Antić kaže da se o napadu na sebe ne može izjasniti sve dok Uprava i Nadzorni odbor Jadrolinije oko slučaja četiri novogradnje i odnosa sa Uljanikom ne zauzmu konkretni stav.

– Do daljnjega nemam komentara, kaže Antić.

novilist.hr