Ostalo

Na današnji dan su prije 26 godina Ploče pretrpile četvrti zračni napad

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

ČETVRTI ZRAČNI NAPAD NA PLOČE 12. SVIBNJA 1992.

Nakon punih sedam mjeseci od teških razaranja koje su Ploče podnijele tijekom napada JNA, a kao osvetu za gubitak skladišta oružja na Malim Barama, grad Ploče ponove se našao na udaru neprijateljske vojske. Gotovo svakodnevno oglašavale su se sirene za zračnu opasnost zbog preljetanja neprijateljskih zrakoplova, na sreću do 12. svibnja bez posljedica. Pomorsku blokadu koju je 1991. provodila JRM, sada je zamijenila kopnena blokada, koja je nastala zbog prekida svih veza s BiH. Škole i vrtići prestali su raditi, a ugostiteljskim i trgovačkim objektima zabranjen je rad nakon 20 sati. Uvedeno je obvezatno zamračenje. Ukratko, Ploče su živjele u pravim ratnim uvjetima, no rat se u Ploče, u svom pravom smislu, vratio u večernjim satima 12. svibnja 1992.


Tog dana u sumrak oko 19:55 sati, tri zrakoplova tipa „MIG-29“ iznenada su napala Ploče. Napad je izveden iz dva pravca. Jedan zrakoplov doletio je iz pravca Pelješca, te je s velike visine, s oko 4000 m, izbacio tri bombe po 250 kg tzv.“krmače“. Prvi cilj mu je bio hotel „Ploče“, u kojemu je u tom trenutku bila smještena ratna bolnica. No umjesto na bolnicu, bomba je pala na plažu stotinjak metara od zgrade. Druge dvije bombe usmjerene su na vojarnu u kojoj je bila smještena vojska. No i one su promašile pa su namjesto zgrade bombe pale kod spremnika za vodu u vojarni. Nakon bacanja bombi zrakoplov se izvukao i odletio prema Rabi. Gotovo istovremeno druga dva zrakoplova iz pravca Svetog Ilije, tj. Vrgorca, nadlijetala su velikom brzinom na visinama oko 1500 do 2000 m i raketirala i mitraljirala objekte te područje skladišta Malih Bara. Pogođeno je i brdo Baćine.

Poslije bojnog djelovanja zrakoplovi su se izvukli i odletjeli također u pravcu Rabe. Budući da su letjeli velikom brzinom i relativno precizno gađali ciljeve, može se pretpostaviti da su se sigurno ranije dobro uvježbali za izviđanje te akcije. Protuzrakoplovna obrana Ploča bila je posve iznenađena, kako zbog toga što dojave o ciljevima u zračnom prostoru od službe ranog otkrivanja i javljanja nije bilo, tako i zbog opuštanja postrojbe krajem dana. Osobito iznenađenje neprijatelj je postigao na sjevernoj strani obrane grada, gdje su bili raspoređeni topovi M55 –A4 20/3 mm i lako prenosivi raketni sustav „Strijela 2M“ (SA – 7). Poslužitelji su bili na oruđima ali uopće nisu otvorili paljbu. Na južnoj strani obrane grada bila su raspoređena protuzrakoplovna oruđa 40/1 mm i uspjeli su otvoriti paljbu s dva topnička voda na neprijateljski zrakoplov iz pravca Rote.

Na dva zrakoplova koja su doletjela iz sjeverozapadnog pravca strijelac-protu zrakoplovac s borbene točke Gradina lansirao je protuzrakoplovnu raketu „Igla“ (SA-16) u odlasku, no nije pogodio cilj, dobrim dijelom zbog proturaketnog manevra zrakoplova. Zbog tog iznenađenja za postrojbu PZO Ploča po zapovjedi je formirana komisija za ispitivanje slučaja. Također je postavljen zahtjev da drugi bataljun ZMIN-a postavi promatrače i sredstva na mjesta s kojih bi postrojbe PZO bile pravovremeno uzbunjene da se ne bi ponovilo slično stradanje.

U napadu nije bilo poginulih i ranjenih građana ni vojnika. Tome je zasigurno pridonijelo i to što je znak zračne opasnosti, koji je dan zbog ranijeg preleta zrakoplova, u 18:10, pučanstvo pošlo u skloništa u kojima je ostalo sve do poslije ponoći, kad je označen prestanak uzbune. No zato su materijalne štete bile strahovite, posebice na objektima u Luci. Najveća šteta nastala je na najnovijem i najmodernijem velikom silosu za pretovar žitarica „Gran“ – skladište. Njegov transportni sustav je posve uništen. Taj kapitalni objekt, srce lučke tehnike, bio je vrijedan 14 milijuna dolara. Bio je, prema riječima direktora Ivana Pavlovića, „nov i još neotplaćen“. Na njemu je izbio i požar, koji je brzom intervencijom vatrogasaca lokaliziran.

Prema riječima Srećka Eraka, direktora općeg sektora u Luci Ploče, u taj silos uskoro je trebalo biti dopremljeno žito za ratom ugroženo pučanstvo BiH. Za rad su onesposobljene i dvije portalne lučke dizalice, a još ih je nekoliko oštećeno. Uništen je i dio obale. Prema prvim neslužbenim procjenama u Luci je pričinjena šteta veća od 10 milijuna dolara.

Posljedica napada bile su i znatne štete po gradu. Od snažnih detonacija u tzv. gornjem dijelu grada, poprilično je oštećen dječiji vrtić, popucala su stakla na robnoj kući „Pločanka“ i na više stambenih i ugostiteljskih objekata. Požari koji su prouzročile eksplozije po gradu ubrzo su bili lokalizirani i ugašeni intervencijama gasitelja. Sutradan nakon napada održana je izvanredna sjednica Predsjedništva SO Ploče i Izvršnog vijeća, na kojoj se raspravljalo o pogoršanju sigurnosne situacije poslije tog napada. Uz Vitka Tomaševića (gradonačelnika) i Nevena Jelavića (predsjednika općinske vlade) prisustvovali su i kapetan fregate Stjepan Bernadić (pomoćnik zapovjednika HRM za južni Jadran) te Zlatko Raič, Boško Šiljeg i dr.Filip Šalinović (pločanski zastupnici u saboru). Nakon što su iznesena izvješća o posljedicama napada i sigurnosnoj situaciji, doneseni su zaključci da zbog eskalacije rata i nadalje ostaju na snazi mjere obvezatnog zamračivanja, ograničenja rada ugostiteljskih objekata i trgovina do 20 sati, te prekid nastave u školama.

Određeno je da Štab civilne zaštite preuzme sve mjere pripravnosti prema svojim procjenama. Poduzeća koja djeluju u ratnim uvjetima provodit će mjere zaštite ljudstva i materijalnih dobara, a uvodi se i radna obveza. Važan zaključak bio je i to da se što prije osnuje Radio-postaja Ploče, da bi se poboljšalo informiranje, koje je u ratnim uvjetima prijeko potrebno. Od Policijske postaje zatraženo je da njezini djelatnici pojačaju aktivnosti u otkrivanju pete-kolone.

Na osnovi te odluke 28.svibnja 1992. počela je raditi Radio-postaja Ploče.

Izvor: Ranko Barbir/facebook