Ostalo

KOLIKO JE VIRUS OPASAN? U 2020. umrlo 1099 ljudi manje nego u 2019. bez COVIDA-19?!

Nažalost, danas su od Covid infekcije preminule tri osobe. Umrle su, nažalost, još dvije osobe. I danas, nažalost, imamo jedan smrtni ishod…

Posljednjih tjedana gotovo da nema dnevnog izvješća Nacionalnog stožera Civilne zaštite koje ne završava s uznemirujućim podatkom o smrtnosti od korona epidemije. Sve uz kurtoazan izraz sućuti nepoznatom nekom tko je pao žrtvom zaraze.

– U zadnje vrijeme ispada da se umire samo od Covida! Ima li ijedna druga bolest koja odnosi živote? Nema poginulih u prometnim nesrećama? Kad je zadnji put netko umro od starosti ? Ili to više nije u modi? – njorgaju Dubrovčani, piše dubrovački.hr


OTKUD SAD, PAD UMRLIH?

Mnogi kao argument o medijskom preuveličavanju ‘Covid mortaliteta’ izvlače freško izvješće Državnog zavoda za statistiku o učincima pandemije koje potvrđuje da korona nije toliko smrtonosna kakvom je se uporno prikazuje:

– Ukupan broj umrlih od siječnja do srpnja 2020. pao je za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno umrlih je bilo 1 099 manje. Podaci pokazuju da, unatoč pandemiji bolesti COVID-19, nisu zabilježena znatnija odstupanja broja umrlih u odnosu na promatrano razdoblje prethodnih godina. U srpnju 2020. ostvaren je pad broja umrlih, i to za 2,6 posto u odnosu na srpanj 2019., odnosno 114 je bilo umrlih manje nego u istome mjesecu prethodne godine – izračunali su državni statističari, uz napomenu da je riječ o privremenim podacima neusporedivima s konačnim podacima za promatrano razdoblje od 2011.

Iako statistika nudi drugačije tumačenje, aktualnoj medijskoj ‘kanonadi’ podliježe čak i stručna javnost. Demograf Stjepan Šterc s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima priznaje da ni on nije ostao imun:

– Nastupom virusne krize i pogotovo njezinim javnim praćenjem stvorila se predodžba o velikoj mogućoj smrtnosti pa sam i osobno povjerovao u ozbiljnost situacije. Statistika je, međutim, pokazala da je smrtnost uzrokovana korona virusom gotovo 140 puta manja od ukupne dnevne smrtnosti u Hrvatskoj, na koju se više gotovo niti ne osvrćemo – kaže doc.dr.sc. Stjepan Šterc koji godinama sustavno prati demografske trendove i uočava zakonitosti rodnosti, smrtnosti, prirodnog rasta i prirodnog pada hrvatske populacije u Hrvatskoj:

– Prateći pokazatelje, utvrdili smo kako je prosječna dnevna smrtnost u Hrvatskoj oko 140 osoba, mjesečna oko 4 300 osoba, dok je dnevni prosjek pokazivao 44 više umrlih nego rođenih. Brojke su same po sebi pokazatelj ozbiljnosti trenda na koji gotovo i nema ozbiljne reakcije u smislu provedbe politike demografske revitalizacije – upozorava stručnjak.

SRČANE TEGOBE, KARCINOMI…

Da teza o Covidu kao tobože vodećem uzroku pomora pučanstva ne drži vodu, govore i podaci o mortalitetu iz 2017. na koje Šterc ukazuje kao na relevantne:

– Te je godine u siječnju umrla čak 6 441 osoba, dakle u odnosu na prosječnu mjesečnu smrtnost tada je umrla čak 2 141 osoba više! Siječanj je te 2017. bio poprilično hladan i smrtnost je uzrokovana gripom bila prevladavajuća za takav porast smrtnosti, dok su ostali uzroci vezani za srčane, karcinomske i slične tegobe bili u standardnim okvirima, iako zapravo pravih analiza smrtnosti po uvjetovanosti i nije bilo. Veliki su, i gotovo bi se moglo reći i najveći, uzrok velike smrtnosti u Hrvatskoj nesretne pogibije, samoubojstva i slično – ističe naš sugovornik i primjećuje kako se tada malo tko od mjerodavnih zabrinuo zbog tolike razine smrtnosti:

– U odnosu na recentnu brigu o smrtnosti, to je neusporedivo. Nitko od nas ne spori ozbiljan i stručno-znanstveni pristup virusnoj problematici, ali je itekako sporan pristup općoj demografskoj, a posebno smrtnosti i prirodnom padu. Općenito se može reći kako je pristup demografskoj problematici, odnosno konkretnije demografskom slomu i potrebi demografske revitalizacije u funkciji ukupnog razvoja vjerojatno i najveća pogreška izvršne vlasti. Smanjivanje smrtnosti, povećanje rodnosti i zaustavljanje prirodnog pada promatra se usput, a razmatranje uzroka te velike smrtnosti i postavljanje poticajnih revitalizacijskih modela u odnosu na brigu o svemu ostalom izvršnoj se vlasti čini nevažnim. Zato što se još uvijek ne shvaća ili je to naprosto namjera, kako je ljudska populacija svojim brojem i posebnostima najvažniji faktor svakog društva i prostora – s rezignacijom zaključuje jedan od vodećih domaćih demografa.

A analizu Državnog zavoda za statistiku o kretanju smrtnosti prije i za vrijeme aktualne epidemije potvrđuju i podaci ‘s terena’. Ravnatelj Boninova Marijan Dadić nedavno je za Dubrovački vjesnik otkrio kako je u prvih sedam mjeseci ove godine na dubrovačkom području umrlo 478 osoba ili 30 manje nego u istom razdoblju 2019. U to vrijeme virus Covida nije bio ni u primislima, čak ni u postojbini Wuhanu. Unatoč tome u Gradu i okolici od siječnja do srpnja 2020. preminulo je 508 ljudi. Neki od novotvorina, neki od kardiovaskularnih bolesti, a neki i zbog -prirodnog odljeva.
Kad je o aktualnoj virusnoj pošasti riječ, vrijedi podsjetiti na računicu Županijskog stožera Civilne zaštite koji od početka epidemije 19. ožujka do danas bilježi devetero umrlih od Covida.

Upitan za komentar aktualnih trendova, ravnatelj Županijskog zavoda za javno zdravstvo uputio nas je u središnjicu HZZJ, no otamo u zadanom roku nije bilo odgovora.

NA UDARU STARIJI

Prema aktualnoj nacionalnoj ‘Covid statistici’, prosječna dob preminulih od koronavirusa je 77,9 godina. U prvom valu epidemije minulog proljeća prosjek je iznosio 78,5 godina, a u drugom je bio nešto niži, 77,2 godine.
Najveći broj preminulih pripada dobnoj skupini od 75 do 79 godina, odnosno skupini između 80 i 84 godine koje su zbog poodmakle dobi i zdravstvenih tegoba i bez epidemije u izrazito ranjivoj kategoriji. Po dobnim skupinama, na respiratoru je dosad završilo najviše osoba između 65 i 69 godina, a slijedi kategorija 70 plus, točnije pacijenti od 75-79.

Dubrovački vijesnik