Ostalo

Iskustva pomoraca sa Lučkim kapetanijama: Pohvalili Lučku kapetaniju Ploče

Lučke kapetanije su državna tijela izdvojena kao distrikti posebne namjene za upravljanje lukama i ostalom prometnom infrastrukturom.

Kako piše portal pomorac.net, lučkih kapetanija na hrvatskoj morskoj obali jest osam, a nalaze se u Puli, Rijeci, Senju, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku. Poradi razvijene obale, visokog stupnja litoralizacije koji je u neprekidnom rastu, mnoštva plovila, te velikog broja ljudi usko vezanih uz nautički turizam, ribarstvo i pomorstvo, osam kapetanija broji čak sedamdeset i dvije ispostave. Osim prethodno nabrojanih djelatnosti iz Zakona o lučkim kapetanijama, one još obavljaju i poslove vođenja upisnika brodova i brodica, izdavanja pomorskih knjižica i ovlaštenja za obavljanje službe na brodovima u međunarodnom prijevozu, te poslove traganja i spašavanja ljudskih života i imovine na moru. Lučke kapetanije se praktički same financiraju. Prihode ostvaruju kroz posjedovanje nekretnina i određivanje naknada za pomorske djelatnosti.

Iz razgovora sa pomorcima zaključujemo da su njihova iskustva sa lučkim kapetanijama pretežno pozitivna i nadprosječno su zadovoljni sa radom istih. Ističu kako su za sve to zaslužni ljudi sa dugogodišnjim iskustvom u poslovima pomorstva, ljudi koji prate trendove i ne kaskaju za novitetima u svijetu brodova, mornara i pomorskog transporta. Svi se slažu da valja i mlađe naraštaje osposobiti za takav isti rade, te da se u njihovom sektoru mora primijeniti koncept stalnoga učenja jer pomorstvo napreduje iz dana u dana, zahtjevi brodskih kompanija za znanjem i vještinama sve su veći, a sve je više nestručnog kadra, pa se tako velike i ugledne brodarske kompanije uzdaju upravo u europske pomorske zemlje s dugom tradicijom i uspješnim pomorcima, te naglašavaju da pečat na pomorskoj potvrdnici i mjesto njenog izdavanja i dalje predstavlja dodatnu dozu optimizma u očima njihovih poslodavaca jer su u pitanju transporti tereta čija se vrijednost broji u milijardama američkih dolara.


Na pitanje “Treba li uvesti digitalizirane formate i obrasce za pomorce?”, većina kroz smijeh odgovara kako to nije potrebno jer se oni nakon nekoliko mjeseci na moru zažele vidjeti ljude. “Kad me nema četiri miseca, pa dođen kući, buden željan vidit ljude. Pa čak i ove iz kapetanije!” – kazuje nam naš sugovornik i nadodaje: “To zato jer nisan oženjen, pa iman vrimena, evo pitajte mog kolegu što ima troje dice!”. Nasuprot ovom tipu pomoraca, postoje i oni koji bi voljeli da je sve digitalizirano, te se nadaju da će to zaživjeti kroz desetak godina. Smatraju da je Hrvatska još uvijek u skupini zemalja sa slabije razvijenim digitalnim sustavom, te da je sustav pomalo trom usprkos stolnom računalu u svakom uredu. Navode primjer Kanade kao države u kojoj se cijela stvar rješava elektronski i za podizanje bilo kakvih potvrda i obrazaca nije potrebno ići od ureda do ureda, te iste slati poštom ili osobno predavati jer su svi sustavi svih ministarstava međusobno umreženi i u svakom trenutku sve zna o svakom pomorcu. Stariji sugovornici ne vjeruju toliko digitalizaciji i kažu da nema do olovke i papira. Čuli su za hakere, pa većina ne koristi niti internetsko bankarstvo.

Osim što u lučkim kapetanijama vide ljude koji su uvijek spremni pomoći, predstavljaju ih i kao heroje Jadrana. Razlog toj predivnoj tituli jest veliki broj spašavanja na moru koja su izveli upravo djelatnici Lučkih kapetanija. Jadransko more je sigurno more, te se traganje i spašavanje u prvom redu provodi zbog neodgovornih korisnika usluga nautičkog turizma i malog broja ribara koji previše vjeruju u svoje brodice, pa isplove bez prethodnog čitanja obavijesti iz hidrometeoroloških centara koji svakodnevno plasiraju prognoze za pomorce. Hrvatska nema toliku ekonomsku moć da bi Služba traganja i spašavanja bila odvojena organizacija, pa stoga u Hrvatskoj djelatnost spašavanja i traganja obavlja četrdeset i osam plovila Ministarstva mora, trideset i osam plovila Ministarstva unutarnjih poslova, te po potrebi ostale pomorske i zračne jedinice MUP-a i MORH-a, kao i tegljačke i ekološke jedinice, uz plovila i zrakoplove u privatnom vlasništvu kada su u pitanju izvanredne situacije.

Radi zahvaćanja većeg broja ispitanika, postavili smo upitnik i pomorcima na društvenim mrežama. U komentarima su se nizali samo pohvale, pa tako ističu Lučku kapetaniju Ploče kao jednostavnu, susretljivu i normalnu, a sve to zahvaljujući divnim ljudima koji tamo rade. Za Šibenik također riječi hvale, uz posebnu pohvalu za djelatnike koji izdaju i produljuju pomorske svjedodžbe. Za LK Senj naglasak stavljaju na raspoloživosti djelatnika u svakom dijelu dana, dok Zadrani svoju Lučku kapetaniju vide kao sam vrh profesionalnosti, a voljeli bi i automatizirati produžetak liječničke potvrde. Čovjek koji je spomenut mnogo puta je gospodin Zlatko iz Lučke kapetanije Split. Pomorci tvrde da Lučka kapetanija u Splitu iz godine u godinu radi sve bolje i bolje, da su ljudi sve brži, te da im je posao prerastao u rutinu fantomske brzine, no posebno ističu gospodina Zlatka za kojeg tvrde da je iznimno susretljiv, profesionalan i zna svoj posao kao nitko drugi u tom sektoru.

Sa stajališta promatrača, pomorci su generalno zadovoljni svojim lučkim kapetanijama i vesele se napretku koji se svake godine sve više primjećuje. Zahvaljuju se djelatnicima kapetanija na strpljenju i ljubaznosti, te smatraju da će sustav postati još sofisticiraniji u narednim godinama, te da neće biti gotovo nikakvih zapreka u obavljanju administrativnih i obrazovnih segmenata njihovog pomorskoga puta. Pomorcima želimo mirno more, te nastavak dobre suradnje s kapetanijama i nadamo se da će gospodin Zlatko biti nominiran za titulu Radnika godine u narednoj, 2020. godini!