Ostalo

Hrvatska tuguje za preminulom djevojčicom, iskusna splitska liječnica savjetuje što istog trena poduzeti kod kod rizične situacije

Četverogodišnja djevojčica koja je 4. srpnja pronađena bez svijesti zatvorena u automobilu u Rovinjskom Selu preminula je jučer ujutro u riječkoj bolnici od posljedica toplinskog udara i dehidracije. Vijest je rastužila cijelu Hrvatsku, jer je proteklih dana postojala nada da će život nesretne djevojčice biti spašen, no, nažalost, unatoč naporima liječnika, dogodilo se ono najgore.

Podsjetimo, djevojčicu je njezin otac nesmotreno ostavio u vrelom automobilu kako je ne bi budio, a da pritom nije upalio klimu, te je zatvorio i sve prozore da u automobil ne ulazi prašina s obližnjega gradilišta. Djevojčica je u pregrijanom automobilu navodno provela više od dva sata na visokoj temperaturi, zbog čega joj je pozlilo te je hitno najprije prevezena u pulsku Opću bolnicu, a zatim je prebačena u riječki KBC, gdje je i umrla. “Ne ponovilo se!”, “Ne daj bože nikome!”, komentari su naših sugrađana, i baš zbog toga da se više nikad i nigdje ne ponovi, savjet roditeljima je da nikad malu djecu ne ostavljaju samu, bez nadzora, ni u automobilu ni drugdje.

 


S portala Slobodne Dalmacije prenosimo razgovor s doc. prim. dr. sc. Brankom Polić, pedijatricom na Zavodu za intenzivnu pedijatriju Klinike za dječje bolesti KBC-a Split, a razgovaralo se o tome što se s dječjim organizmom događa na ovako ekstremnim vrućinama, koje nas pogađaju zadnjih tjedana; savjetovala je roditelje kako što bolje zaštititi djecu od toplinskog udara i dehidracije, ali i u prometu, gdje se također događaju nesreće sa smrtnim posljedicama.

 

Zatajenje organa

Djevojčica je očito doživjela toplinski udar i dehidrirala. Koji su sve vitalni organi bili ugroženi i kako se u takvim slučajevima postupa u smislu prve pomoći?
– Toplinski udar je stanje opasno za život koje nastaje zbog prekomjerne izloženosti toplini, pri čemu se osoba ne može dovoljno znojiti da snizi tjelesnu temperaturu. To stanje se često brzo razvija i zahtijeva intenzivno liječenje.
Ako je osoba dehidrirana, tjelesna temperatura se može povisiti na opasno visoku razinu. Znakovi koji upozoravaju mogu biti glavobolja, vrtoglavica ili umor, ali i ne moraju prethoditi teškom stanju. Toplinski udar se javlja uz povišenu temperaturu tijela koju prati sistemski upalni odgovor, a koji može uzrokovati zatajenje više organa i smrt.
Simptomi su temperatura >40°C, promijenjeno psihičko stanje, sve do gubitka svijesti i grčeva, ubrzano disanje i ubrzan rad srca. Nastaje tijekom ljetnih vrućina, najugroženije su starije osobe i djeca, ali nije isključeno i kod zdravih osoba, tijekom velikih napora pri visokim temperaturama.
Jaka iscrpljenost u vrućem okolišu uzrokuje iznenadno, masivno opterećenje toplinom koje tijelo ne može podnijeti.

Što konkretno treba poduzeti netko tko se prvi nađe u blizini ugrožene osobe, a što poduzimaju liječnici intenzivisti koji prime dijete u bolnicu?
– Važno je brzo prepoznavanje i učinkovito hlađenje – oblaganje tijela hladnim ručnicima i uranjanje u hladnu vodu, te nadoknada tekućine. U medicinskoj ustanovi nastavlja se aktivno hlađenje te se odmah počinje s nadoknadom tekućine intravenskim putem.
U jedinicama intenzivnog liječenja važno je nadziranje i pružanje potrebne potpore životnim funkcijama uz pomoć lijekova i medicinske opreme te liječenje mogućeg zatajenja više organa, osobito neuroloških poteškoća.

Mora li uvijek ishod ovakve nesreće biti fatalan? O čemu to ovisi?

– Smrtnost je, nažalost, moguća. Poznato je da je tijekom iznimno vrućih ljeta klasični toplinski udar uzrokovao velik broj smrtnih slučajeva u Europi. Smrtnost ovisi i o dobi, osnovnim bolestima, temperaturi i, najvažnije, trajanju i brzini hlađenja. Oko 20 posto preživjelih ima oštećenje mozga, a u nekih bolesnika razvije se zatajenje bubrega.

Jeste li do sada imali sličnih slučajeva u praksi?
– I u Zavodu za intenzivnu pedijatriju Klinike za dječje bolesti KBC-a Split liječili smo djecu koja su imala znakove toplinskog udara, ali, na sreću, nije bilo smrtnih ishoda. Zadnji slučaj je bio adolescent koji je razvio toplinski udar tijekom napornog treninga uz visoke vanjske temperature.

 

Nauk starijh pedijatara

Jesu li djeca više ugrožena od odraslih?
– Roditelji moraju misliti na to kako oblače djecu, daju li im dovoljno tekućine, kada ih šetaju – moguće u neprimjereno doba dana i time izlažu djecu prekomjernom suncu i visokoj temperaturi.
Svjedoci smo, osobito među djecom turistima, da roditelji dovode malu djecu, pa čak i dojenčad, u pedijatrijske ambulante sa značajnim opeklinama od sunca i povišenom temperaturom uz znakove dehidracije.
Stari pedijatri, naši učitelji, znali su reći da dijete zimi obučemo više, a ljeti skinemo više nego sebe.

Mnogi roditelji još uvijek voze djecu na prednjem sjedištu automobila, ili čak na vozačevu mjestu držeći ga u krilu, ili na stražnjem sjedištu nevezane… 
– Na tu temu već postoje programi zaštite djece od nesreća na razini države, pa tako i u našoj županiji. I zahvaljujući tome mladi ljudi su sve više upoznati s činjenicom da se većina nesreća može spriječiti. Na sreću, sve više djece vidimo uredno vezane u autosjedalicama, sa zaštitnim kacigama tijekom vožnje bicikla, djece na brodovima koja nose zaštitni pojas.
Moram naglasiti da je sve manje mladih motociklista, u pubertetu i adolescentnoj dobi, koji imaju teške ozljede glave otkad su zakonske regulative postrožene, a vezano uz nenošenje kaciga. Dakle, stanje se bitno poboljšalo, ali, naravno, opreza nikad dosta te moramo i sami djelovati unutar svojih sredina kako bi se izbjegle nepotrebne ozljede i moguće posljedične invalidnosti u djece.

Koje su vaše preporuke roditeljima za brigu oko djece na ovim paklenim vrućinama?
– Tijekom iznimno visokih temperatura ne treba se izlagati dodatnim većim tjelesnim naporima, treba boraviti u klimatiziranim prostorijama te uzimati dovoljno tekućine. To su već poznate preporuke koje se čuju svakodnevno preko medija, a od strane djelatnika Hitne medicinske pomoći.
Posebno moramo zaštititi najugroženije skupine, djecu i starije osobe. Svi moramo podići prag pojedinačne svijesti i odgovornosti da u ovakvim ekstremnim situacijama, kao što su opasno visoke temperature, razmišljamo o tome što radimo i kako se odnosimo prema djeci, roditeljima, starijim osobama.
Ono što za nas nije ugodno i dobro, ne činimo osobama oko sebe, osobito djeci i starijim osobama koje trebaju našu pomoć, pa makar to bilo bez namjere i iz nepažnje.

 

Tekst: Javorka Luetić
Foto: Arhiva Hanza Media