Ostalo

DUGOROČNA PROGNOZA Zima je, po svemu sudeći, gotova

Prema mjesečnoj prognozi ECMWF-a objavljenoj u utorak, zima u Europi je gotova, a pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim tjednima do 1. ožujka kada počinje klimatološko proljeće.

Obilježje ove zime, koja je klimatološki počela još 1. prosinca, izostanak je značajnijih količina snijega, čak i u gorjima. A, kako stvari stoje, ni preostali dio najhladnijeg godišnjeg doba neće biti bitno drugačiji.

Prema izvještaju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), jutros je na tek pet mjesta u Hrvatskoj izmjeren mjerljiv snježni pokrivač, a najviše na Zavižanu – tek pet centimetara koji će brzo okopnjeti. Nizine unutrašnjosti zemlje ove zime zabilježile su tek jedno kratkotrajno padanje snijega, a središnja Istra nije imala čak ni susnježicu, piše Istramet.


I temperaturno gledajući, ova zima je osjetno iznad prosjeka. Nizine u unutrašnjosti Hrvatske od temperaturnih je ekstrema “spasila” dugotrajna inverzija, no uslijed sve jačeg sunca i vjetra ona će u idućim tjednima biti rjeđa pojava.

Drugačije nije ni u ostatku Europe. Prave zime nema ni u Moskvi koju, prema desetodnevnoj prognozi, očekuje tek kratkotrajno zahladnjenje, nakon čega će i ondje zatopliti. Istramet piše kako je prema danas objavljenoj mjesečnoj prognozi Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) zima u Europi je gotova! Naime, pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim tjednima do 1. ožujka kada počinje klimatološko proljeće.

To ne znači da neće biti kratkotrajnih fronti ili možda čak i ciklona koje mogu donijeti snijeg, ali pravog zimskog ugođaja, po svemu sdueći, neće biti. Tome u prilog ide i činjenica kako se predviđa manje oborina od prosjeka, što znači nastavak dominacije tople anticiklone.

Da nastavak zime neće donijeti snijeg, odnosno pravo zimsko vrijeme, kazao je i glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Ni u dugoročnim prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju takve prognoze – za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona – polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne inverzije – zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere. Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može ‘spasiti’ dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka”, kazao je Vakula dodavši kako će i u nastavku zime biti malo oborina.

Vakula je, rekavši da još nema dugoročnih prognostičkih izračuna za ovogodišnje ljeto, kazao kako će u prvom dijelu 2020. godine biti relativno toplo i sušno. Naravno, naglasio je da je takav scenariji trenutačno najvjerojatniji, ali ne i siguran.

“Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala”, objasnio je.

Dubrovački vijesnik