Ostalo

Covid-19 je za mentalno zdravlje pogubniji od rata

– Mentalno zdravlje jedno je od zanemarenih područja javnog zdravlja, gotovo tabu-tema o kojoj se u društvu nerado govori ili se pak moralizira i stigmatizira. Tako ne bi trebalo biti i tu stigmu trebamo skinuti.

Hrvatsko društvo, kao i cijeli svijet, zbog pandemije koronavirusa nalazi se u situaciji ugroze u kakvoj većina nikada nije bila, a mjere za sprječavanje širenja zaraze koje se donose u najboljoj vjeri i koje su potrebne, nažalost, ne pogoduju zaštiti mentalnog zdravlja – kaže dr. sc. Željko Ključević, psihijatar, voditelj Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, s kojim razgovaramo nakon što je ovih dana obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja.

– Jasno je da je cijela situacija nadrasla samo zarazni dio, sada nam je više nego ikada potrebno jačanje prevencije, a slažem se i s kolegama koji zagovaraju uključivanje stručnjaka za mentalno zdravlje u rad Nacionalnog stožera, odnosno tijela koje donosi mjere. Treba biti i “drukčijih očiju”, koje stvari sagledavaju iz drugog aspekta.


Dr. Ključević je u povodu toga iznio podatke prema kojima gotovo milijardu ljudi u svijetu živi s mentalnim poremećajem, tri milijuna ljudi svake godine umre od štetne uporabe alkohola, jedna osoba umire svakih 40 sekundi od samoubojstva. A milijarde ljudi širom svijeta pogođene su pandemijom koronavirusa, koja ima daljnji utjecaj na mentalno zdravlje.

KRONIČNI STRES

– Mi smo u Hrvatskoj 90-ih godina imali rat, ali je uvijek postojao jedan dio zemlje u kojemu ugroza nije bila velika, u koji ste se mogli skloniti. Sada imamo specifičnu situaciju u kojoj nemate zonu sigurnosti, ne samo mi, nego cijeli svijet. Izloženi ste stresogenu, i to svatko od nas, 24 sata dnevno.

Nakon tri tjedna to prelazi u kronični stres, a zabrinjavajuće je kada se na njega naviknete i ne obraćate pozornost. Ali, on negativno utječe ne samo na psihu, nego i na somatsku komponentu, recimo na krvožilni sustav, na porast tlaka, pati srce, endokrini sustav, mogu se razviti i razne tumorske bolesti – objašnjava dr. Ključević.

– Pojavom koronavirusa nisu nestali drugi problemi, ono što nazivamo kroničnom epidemijom nezaraznih bolesti, poput visokog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa. Sada imamo situaciju da su se spojile te dvije epidemije zbog čega imamo značajne probleme za ljudsko zdravlje – dodaje dr. Ključević.

Mjere koje se donose u svrhu suzbijanja epidemije koronavirusa, poput samoizolacije, kaže, ne podnose svi jednako jer to nije prirodno stanje. Čovjek, u osnovi, nije vuk samotnjak.

Kako su u Službi za mentalno zdravlje osobito u središtu zanimanja djeca i mladi, za koje je ondje organizirano savjetovalište te niz drugih preventivnih projekata, dr. Ključević podsjeća na istraživanja koja pokazuju kako u nas 23 posto djece i mladih dolazi u savjetovališta zbog anksioznosti, a 18 posto zbog depresivnosti. Govorimo o mladima u dobi od 10 do 20 godina.

– Korona je samo zakomplicirala situaciju. Osjećaj ugroženosti od nevidljivog neprijatelja koji može dovesti i do smrtnog ishoda, bolest za koju nema lijeka, nema cjepiva, postoji manjak socijalnih kontakata, sve to i u djece i u odraslih može pojačati osjećaje anksioznosti, depresivnosti, osamljenosti, ali i dovesti do pojave agresivnih nagona.

Zatvorite ljude u samoizolaciju i posve sigurno mogu eskalirati odnosi, pa i nasilje svake vrste, ali i bijeg u ovisnosti – ističe dr. Željko Ključević, navodeći kako se pojačava uporaba alkohola, droga, anksiolitika, klađenja, koje je dostupno i na smartphonima – što je i inače u porastu.

– Sva ta silna frustracija, napetost, psihotrauma, negdje mora biti olakšana, a to je vrlo zabrinjavajuće. I inače, a sada pogotovo – upozorava on. Dodaje kako su u Savjetovalištu za djecu i mlade također zamijetili da od pojave korone neki mladi ljudi koji su tu dolazili prije i koji su pokazali određeni napredak sada regrediraju, odnosno pojavljuju se prijašnji simptomi.

U NAJBOLJOJ VJERI

Doktor Ključević nije želio dodatno komentirati slučaj 22-godišnjeg mladića koji je u Zagrebu, ispred zgrade Vlade, pucao na policajca te potom počinio suicid, istaknuvši kako su kolege o tome većinom točno sve objasnili. Ponovno poziva na jačanje svih vrsta preventivnih aktivnosti, počevši od najranije dobi, i primjerenih dobi i vremenu u kojem živimo.

– Kao javni službenik poštujem i provodim sve mjere Vlade RH i, ponavljam, one se donose u najboljoj vjeri. Međutim, uz postojeće mjere koje pridonose sprječavanju širenja zaraze, moramo raditi na prevenciji svake vrste i priznati kao društvo da mentalno zdravlje postoji.

Moramo razviti “uvremenjene projekte”, one koji odgovaraju djeci i mladima 21. stoljeća koje je oblikovala tehnologija. Ponuditi im partnerstvo, a ne nametati često puta neučinkovita rješenja. To znači doslovce biti među ljudima u klasičnom svijetu, ali biti nazočan i u virtualnom svijetu, učiniti dostupnima savjetovališta i službe na svaki mogući način. Ljudi moraju imati osjećaj sigurnosti i povjerenja, imati osjećaj kako se o njima netko brine. Tada je sve lakše – poručuje dr. sc. Željko Ključević.

Slobodna Dalmacija