Ostalo

Borba protiv raka pluća: Svi stariji od 50 koji puše bar dvije cigarete na dan morat će na CT pluća

Od raka pluća u Hrvatskoj godišnje oboli oko 3.000 ljudi, a umre ih još toliko. Organizirani probir raka pluća koji kreće u primjenu ove godine, trebao bi smrtnost od raka pluća smanjiti za oko 20 posto, što znači da bi se godišnje od smrti spasilo oko 600 osoba. Na preventivne niskodozne CT preglede koji zrače bitno manje od klasičnog CT-a prema planu će se pozivati aktivni pušači u dobi od 50 do 75 godina ili bivši pušači koji su prestali pušiti unutar 15 godina.

Kako piše portal Novog lista, uvjet za pregled bit će pušački staž od minimalno 30 godina i količina cigareta od 30 kutija godišnje. Drugim riječima, na preventivni pregled pozvat će se 50-godišnjak koji je počeo pušiti u dobi od 20 godina ili ranije, a u prosjeku dnevno popuši najmanje 1,6 cigareta. Pušače koji su se ostavili cigareta prije više od 15 godina neće se pozivati na pregled, jer se smatra da je rizik od raka pluća kod takvih bivših pušača izjednačen s nepušačkom populacijom.

Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća 2019.-2023. koji se upravo nalazi na e-savjetovanju, odredio je ove kategorije građana na temelju iskustva i istraživanja iz drugih država gdje je polučen značajan rezultat u smanjenju smrtnosti od raka pluća. Prema jednom od tih modela, godišnjim probirom raka pluća pušača u dobi od 55 do 80 otkrilo bi se 50 posto karcinoma pluća u ranom stadiju bolesti, čime bi se mortalitet raka pluća smanjio za 14 posto, odnosno spriječilo bi se 521 smrti od raka pluća na milijun stanovnika.
Škola nepušenja

Prema našem Nacionalnom programu, nakon pet godina provedbe obuhvatilo bi se 50 posto pušača iz ciljane kategorije, ukupna bi se smrtnost od raka pluća smanjila za 20 posto, a petogodišnje preživljenje oboljelih od raka pluća povećalo bi se s postojećih 10 na 15 posto.


Podatke o pušačima prikupljat će doktori obiteljske medicine, koji će ispunjavati preventivni panel o pušenju za svoje osiguranike. U njemu se između ostalih podataka evidentira dob, spol, ukupan pušački staž, godine nepušenja, vrsta i količina duhana. Osiguranici za koje je ispunjen preventivni panel o pušenju i koji zadovoljavaju kriterije za uključivanje u nacionalni program, ciljna su skupina koja će biti upućena u probir. Svatko koga upute na CT snimanje pluća, morat će i na savjetovanje za prestanak pušenja te će ga uputiti u besplatnu školu nepušenja. CT-pregledi neće se raditi u svim bolnicama, već u KBC-ima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, u općim bolnicama u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Zadru, Virovitici, Puli i u Thalassotherapiji Opatija. Snimke neće očitavati svi specijalisti kliničke radiologije, već samo iskusniji, koji godišnje očitaju barem 300 CT pretraga prsnog koša. Osim toga, prethodno će završiti 6-satni program stručnog usavršavanja u organizaciji Hrvatskog torakalnog društva i Sekcije za torakalnu radiologiju Hrvatskog društva radiologa.

Rano otkrivanje

Tijekom prve faze provedbe Programa u trajanju od pet godina, građani negativnim nalazom bit će snimljeni dva puta, što će dati bolji uvid u korist snimanja za te sudionike programa. Bilo da je nalaz CT-a pozitivan, neodređen ili negativan, bit će navedeno koliko je vjerojatno da se radi o malignom tumoru, a s obzirom na činjenicu da kod velikog broja pozitivnih nalaza, vjerojatnost da se doista radi o malignoj bolesti je ipak relativno mala.

Velik broj pozitivnih nalaza ne zahtijeva daljnju obradu već samo CT praćenje. Lažno pozitivni nalazi su vrlo česti: čak 95 posto pozitivnih nalaza nisu karcinom pluća. Većinu lažno pozitivnih nalaza se razriješi kontrolnim snimanjem. Statistike kažu da je postotak prekomjerno dijagnosticiranih karcinoma 10 do 18 posto među slučajevima otkrivenim probirom. Rak pluća jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Godišnje se otkrije više od 3.000 novih slučajeva raka pluća, a gotovo 90 posto su pušači ili bivši pušači. Petogodišnje preživljenje od karcinoma pluća u SAD-u je oko 16 posto, dok je u Hrvatskoj to svega 10 posto. Pitanje je, naravno, i spremnosti građana na odaziv na preglede za rano otkrivanje raka.