Bankarska djelatnost u Pločama započela je prije točno 70 godina, u siječnju 1953., kada je u tadašnjemu Kardeljevu otvorena Narodna banka FNRJ, filijala broj 5561. Prvi direktor bio je Ivan Giljević, njegov zamjenik Zdravko Sršen, a blagajnik, a kasnije i direktor u trajanju od osam godina, Ivo Karamatić. Danas vitalni, oštroumni, 95-godišnjak Ivo Karamatić najstariji je živući bankarski djelatnik u Pločama, živa enciklopedija i idealan sugovornik o razvoja bankarstva u jednome od najmlađih gradova u Hrvatskoj.
Ivo Karamatić ispred ulaza u nekadašnju poslovnicu Narodne banke u Pločama, foto:Ante Šunjić
SURADNJA S POŠTOM I VOJSKOM
Filijala je bila smještena u prizemlju stambene zgrade, nakon potresa nadograđene, br. 6. u današnjoj Rogotinskoj ulici. Dok, nakon nekoliko desetljeća, ponovno sjedi ispred ulaza, Karamatić se sa sjetom prisjeća nekadašnjih kolega i prvih djelatnika u Pločama. Osim spomenutih Giljevića i Sršena, koji je također obnašao funkciju direktora banke, to su bili: Katica Šantić-Antičić, Lenka Giljević-Puljak, Milka Lalić, Vesna Kravar-Granić, Anela Gašparević, Mirjana Vela-Vučijak i Milivoj Franić.
Prvi djelatnici, 10. rujna 1953.: Katica Šantić-Antičić, Ivan Giljević, Lenka Giljević-Puljak, Milka Lalić, Vesna Kravar-Granić, Ivo Karamatić, Anela Gašparević, Zdravko Sršen, Mirjana Vela Vučijak i Milivoj Franić. Foto: Privatni album/Dubrovački vjesnik
Nakon ratnih godina i radnih akcija, te kraćeg vremena provedenog u vojsci, Ivo Karamatić zaposlio se u Splitu, ali se, kako kaže, zbog oca i majke, vratio u Ploče, gdje je u početku sa suprugom u skromnim uvjetima živio u baraci uz Zminjac, prije njegovog rušenja. Nakon povratka zaposlio se u komercijali Razvitka u Metkoviću, a onda je bio jedan od prvih zaposlenika prve Razvitkove prodavaonice mješovite robe u Pločama, koja je u to vrijeme bila i jedina trgovina robe u Pločama. Do početka siječnja 1953., kad je prešao u banku, gdje je i ostao do odlaska u mirovinu 1990. godine.
Ivo Karamatić, Zdravko Sršen i Milivoj Franić u Pločama. Foto: Privatni album/Dubrovački vjesnik
”U to vrijeme bankarsko poslovanje nije bilo kao danas, usko smo surađivali s poštom i čak imali specijalnog kurira Nedjeljka Giljevića Barbu. U sastavu banke bio je i Vojni servis, formiran zbog vojske u Pločama, Korčuli i Lastovu. Koverte su se otvarala na posebno pažljiv način, štedjele su se i više puta upotrebljavale. Radna atmosfera bila je dobra, družili smo se, pomagali jedni drugima i išli na izlete”, prisjeća se Karamatić početaka. Uz posao se doškolovao, u Splitu je završio gimnaziju (malu maturu), a u Pločama s prvim naraštajem gimnaziju (veliku maturu) 1958. nakon čega je završio Ekonomski fakultet u Zagrebu.
Službenici banke u Pločama. banka 2: Ivo Karamatić, Zdravko Sršen i Milivoj Franić, u Pločama 10. rujna 1953. banka 3: Sa proslave Dana banke 1. veljače 1984. banka 4: Prvi djelatnici, 10. rujna 1953. Katica Šantić-Antičić, Ivan Giljević, Lenka Giljević-Puljak, Milka Lalić, Vesna Kravar-Granić, Ivo Karamatić, Anela Gašparević, Zdravko Sršen, Mirjana Vela Vučijak i Milivoj Franić. Foto: Privatni album/Dubrovački vjesnik
ZAREDALE REORGANIZACIJE
Godine 1956. došlo je do reorganizacije bankarstva i 22. srpnja te godine osnovana je Komunalna banka Ploče u kojoj je Zdravko Sršen bio direktor, a Ivo Karamatić njegov zamjenik. Svi poslovi i svi službenici ostali su isti. Nije to bila jedina reorganizacija bankarskoga sustava u Pločama, iduća je uslijedila već za nekoliko godina, točnije 1961., a 1969. godine, zbog nedostatka potrebnih sredstava pločanska banka trebala se udružiti s nekom od većih banaka u Jugoslaviji. Ivo Karamatić tada je bio u Izvršnom odboru banke.
”Odlučili smo obići veće banke i vidjeti koja od njih nudi najbolje uvjete. Prvi izbor bio je Split. Međutim, uvjeti koji su nam ponuđeni nisu nas zadovoljili. Slično je bilo i u Zagrebu, gdje smo otišli nakon Splita. Ni s uvjetima koje smo dobili u Beogradu nismo bili zadovoljni. Onda smo išli u Sarajevo u kojem su bile dvije banke: Investiciona i Privredna banka Sarajevo. Investiciona banka je ponudila najbolje uvjete i mi smo ih prihvatili. No, nakon nekog vremena ta se banka spojila s Privrednom bankom Sarajevo, ali dogovoreni uvjeti su ostali”, prisjeća se Karamatić.
Sa proslave Dana banke 1. veljače 1984. Foto: Privatni album/Dubrovački vjesnik
Zagreb kreditirao RK Ploče
Danas, dok svjedočimo temeljitoj rekonstrukciji objekta robne kuće u Pločama, vjerojatno vrlo malo ljudi zna na koji način se kreditirala ta izgradnja i koju je ulogu u tome imao Ivo Karamatić. Naime, osamdesetih godina prošloga stoljeća čelni ljudi tadašnje Općine Ploče, a Ivo Karamatić je bio predsjednik Skupštine općine i zamjenik predsjednika Zajednice općina Dalmacije, iskoristili su zainteresiranost Kreditne banke Zagreb – Filijale Mostar koja je željela otvoriti poslovnicu u Pločama. U cijeli proces bio je uključen i Miško Juras iz Gradca, tada viceguverner Narodne banke SRH. Nakon uspješnih pregovora, Kreditna banka Zagreb se obvezala kreditirati izgradnju robne kuće u Pločama veličine poslovnog prostora tri tisuće “kvadrata”, čiji je investitor bio Trgovačko poduzeće “Slavija” Zagreb OOUR “Baćina” Ploče.
Tekst: Ante Šunjić / Dubrovački vjesnik
Foto: Ante Šunjić i privatni arhiv / Dubrovački vjesnik
