PLEME BARBIR
Fra Vjeko Vrčić, dugogodišnji župnik i dekan u Metkoviću, 1914. – 2014. god., zapisao je: „Barbiri su starinom iz Italije. Prvi Barbir doselio je na mletačkoj galiji u Gradac. Odatle je odselio u Draževitiće kod Vrgorca gdje su se nastanili. Pred stotinjak godina neki članovi plemena Barbir preselili su na Dumonjac, u Plinu. 1910. godine brojali su 64 članova u 7 obitelji“.
Popisom iz 1948. godine utvrđeno je da je u Dumonjcu živjelo 87 žitelja u 15 obitelji, a u Draževitićima 204 žitelja u 26 obitelji ovog plemena.
Iz istog izvora saznajemo da su Barbiri živjeli i u drugim mjestima i neretvanskim župama kao npr. u Plini Istočnoj, Desnama, Kominu, Krvavcu, Opuzenu, Pločama i drugdje.
PLEME U IZGRADNJI I NASELJAVANJU PLOČA
Kao i ostala plemena, Barbiri su prihvatili državni posao u Pločama, naročito oni koji su živjeli u Dumonjcu. Na posao su dolazili pješke ili trupicom preko jezera Birine.
Voda za potrebe stanovništva transportirana je u vagon-cisternama čak sa mostarskog područja. Nije bilo elektrike, škole, trgovine, liječnika i mnogo čega drugoga. Bez obzira na navedene nedostatke Ploče su izgledale kao jedno veliko gradilište. Gradile su se obale, otvoreni i zatvoreni skladišni prostori, rušila su se brda, gradili prilazi i putevi, ravnali platoi itd.
Da bih završili tadašnju sedmoljetku, djeca su svakodnevno vlakom putovala u Metković i vraćala se popodnevnim vlakom u Ploče. Srednje, više i visoke škole završili su u većim hrvatskim gradovima.
Dračevac je njiva plemena Barbir iz Dumonjca. Tamo su rasli vinogradi, smokve i ostale voćke. Iz Dumonjca su Barbiri deložirani zbog lokacije pogodne za uskladištenje „B“ materije. „B“ materija se nekad izvozila u velikim količinama preko Luke Ploče. U tu je svrhu Luka izgradila slijepi željeznički kolosijek kojim je premostila Crnu Riku u Stablini te se tunelom spojila sa Dračevcem.
Laniština je područje iznad jezera Birina gdje je 1976. osnovano gradsko groblje. Za izgradnju prvih 120 porodičnih grobnica treba zahvaliti Plinjanima iz Stabline, a posebno Barbirima iz razloga što su Barbiri bili vlasnici većeg broja parcela. Dakle, od 1976. Ploče su prestale biti grad bez Crkve i groblja.
Prvi Barbir koji je preselio u Ploče bio je Mijo Barbir. Mijo je doselio iz Desana i prihvatio političke dužnosti i radne obaveze. Postao je tajnik MNO, prvog lokalnog organa vlasti u poslijeratnim Pločama. Istovremeno je bio je zadužen za izgradnju vodovoda jer Ploče nisu imale pitku vodu.
U to vrijeme je iz izbjegličkog logora u Ell Shattu u Ploče stigla i Mijina žena sa sinovima. Obitelj Mije Barbira je bila jedna od prvih obitelji koje su se doselile i za stalno nastavile živjeti u Pločama.
Nasljednici pok. Mije Barbira
Sin Jure, rođ. 1930., prvi je Pločanin koji je završio Ekonomski fakultet i jedan od prvih zaposlenika sa VSS u Poduzeću Luka i skladišta u Pločama.
Sin Ivo, rođ.1931., završio je učiteljsku školu i zaposlio se u Osnovnoj školi u Rogotinu da bih po osnivanju osmogodišnje škole u Pločama prešao tamo raditi. Ubrzo je postao direktor škole i tu dužnost je obnašao dugi niz godina, sve do odlaska u punu mirovinu.
Sin Zvonko, rođ.1934, završio je Višu školu i postao nastavnik hrvatskog jezika te nastavio raditi u pločanskoj Osnovnoj školi do odlaska u mirovinu. Međutim, Zvonko je imao talent za glumu, a isto tako i za nogomet. Osnivač je pločanskog NK „Jadran“ 1959. Bio je igrač i trener NK Jadran, a kada su njegova dva sina stasala i oni su postali prvotimci ovog kluba.
Sin Ante, Tonći, rođ. 1940. završio je osnovnu školu i gimnaziju u Pločama, a potom VSS i postao profesor engleskog jezika. I Tonći je je bio nogometaš pločanskog kluba.
Barbir Ivan, Ikić, iz Dumonjca bio je dugogodišnji pločanski fogin tj. miner koji je svakodnevno punio i palio mine. Zapamćen je kao najveći rušitelj pločanskih brda, a rušeći brda pripremao je teren za nastanak Ploča kakve imamo danas.
Barbir Klemo iz Modrog Oka, Plina Istočna, poznat je kao graditelj neretvanskih lađa koje su bile zaboravljene, a koje su ponovo uskrsnule u tradicionalnom Maratonu lađa.
U Pločama, siječanj 2019.
Ante Erak
