Ostalo

ANTE ERAK: Porijeklo naziva sela i plemena u Plini

Između naziva sela i naziva plemena u Plini postoji velika razlika. U nekim su selima živjela dva ili više plemena dok je u nekima živjelo samo jedno pleme po kojem se zvalo i selo.

Istočna Plina

  1. Na Obličevcu, a kasnije u Orovu Docu, živjeli su Grupkovići koji su vremenom promjenili ime svog plemena i umjesto Grupkovića postali su Puljani. U Orov Dolac doselila su i plemena Šalinović, Manenica i Kežić.
  2. Pod Malim Taležom nastanilo se pleme Erak. Osim Eraka ovdje nije živjelo ni jedno drugo pleme. Selo se naziva Eraci po plemenu koje tu živi.
  3. Podvraninu u Istočnoj Plini nastanili su Zmijarevići i osim Zmijarevića ovdje nije živjelo ni jedno drugo pleme. Selo se naziva Zmijarevići po plemenu koje tu živi.
  4. U podnožju Velikog Taleža, sa sjeverne strane Crne Njive, nastalo je selo Karamatići po plemenu koje je bilo najbrojnije. Ovdje su pored Karamatića živjeli i Batinovići, Mačete, Kurani i Popovci.
  5. Istočno od sela Karamatića, na udaljenosti ne većoj od 500-1000 m, smjestili su se Popovci. Selo se naziva po plemenu Popovci i drugi naziv ne postoji.
  6. U Podrinju su Parmaći. Osim Parmaća ovdje je živjela i jedna obitelj plemena Družijanić (ženidbom).
  7. Trklje je selo isključivo plemena Nikolac.
  8. Dubina je zavičaj plemena Smoljani. Smještena je između Velikog i Malog Otunja. Drugih plemena nije bilo.
  9. Vrbica je selo plemena Nikolac koji su preselili sa Trkalja na Šarić Strugu. Osim Nikolaca u Vrbici su živjeli Oršulići i Radonjići.
  10. Šarić Struga je i danas veće naselje Pline Istočne. Ovdje su najprije doselili Nikolci i Smoljani, a zatim i drugi Plinjani (Karamatići, Eraci, Parmaći i dr.), ali i stanovnici sa šireg područja.
  11. Banja je drugo veće mjesto Pline Istočne. Banja, kao mjesto gradskog karaktera, obuhvaća Podvučiji Brig, Lokvenicu, Modro Oko i Ošac. Kao i kod Šarić Struge i u područje Banje doseljavala su plemena Pline Istočne, ali i plemena sa drugih područja.

Zapadna Plina


  1. Selo i pleme Radići smješteno je u području Crnoće, odmah iznad sela Radaljaca.
  2. Selo Radaljci kao i Radići, smješteno je u području Crnoće. Crnoća je obuhvaćala plinska sela Radiće, Radaljce i Družijaniće i briške Gnječe. Tek 1733. došlo je do razgraničenja područja kada su Župna crkva na Obličevcu i Područna crkva na Zavali dobile svoju samostalnost. Osim plemena Radaljac ovdje su živjele dvije obitelji Barbir i jedna obitelj Smoljan (ženidbom).
  3. U selu Družijanići živjelo je pleme Družijanić kao i jedna obitelj Antunović (ženidbom).
  4. Drugo Radaljčevo selo smješteno je nešto istočnije na samoj cesti koja od Ploča preko Peračke Zavale vodi do Staševice i dalje do Vrgorca. Ova cesta povezuje sva sela u području Crnoće. Istovremeno su sela povezana lokalnim putevima sa Radaljčevom Lukom u Krotuši odnosno pješačkim putem preko Murvaca sa Resnom Kosom i Peračkim Blatom. Osim Radaljaca ovdje je živjela i jedna obitelj Družijanić (ženidbom).
  5. Lazi Drin, Doljani i Karadžina Njiva su nazivi za zemljišne posjede i tamo nije bilo naselja osim u Karadžinoj Njivi u kojoj je kuću sagradio Mijo Ostojić zvani Jejić.
  6. Ostojići su naziv za pleme, ali i za selo u kojem su živjeli. Smješteno je na samoj granici KO Plina i KO Pasičina.
  7. Gradci su pleme, ali i ime sela u kojem je pleme živjelo.
  8. Resna Kosa je naziv za selo u kojem je živjelo pleme Krstičevića.
  9. Kod Kule je živjelo pleme Zmijarevića i Grgurinovića.
  10. U Janjićima su živjeli samo Štrbići. Štrbići Seline je zemljišni posjed.
  11. Podžuželj je selo gdje su živjeli Štrbići kao i jedna obitelj Zmijarevića.
  12. U Vidonj Docu su živjeli Štrbići i Barbiri.
  13. U selu Radoši živjelo je samo pleme Radoši.
  14. Na Rupi je živjelo samo pleme Ćuluma koji su prešli na na Perku, a zatim u Peračko Blato.
  15. Na Rupini su živjele dvije obitelji. Vukosav i Šalinović.
  16. Podgradina je zavičaj Žderića.
  17. U Krševu su starosjedioci Nikolići koji su izumrli. Naknadno je doselilo pleme Štrbić, Radoš, Žderić i Barbir.
  18. U selu Dumonjcu su živjeli samo Barbiri.
  19. U Čeveljušu su sa Grebina doselili Žderići, a iz Kruševa Grgurinovići i po jedna obitelj Zmijarevića i Rončevića. Danas Čeveljuša predstavlja cestovni istočni ulaz u luku i grad Ploče.
  20. Stablina sa Čeveljušom predstavljaju istočni dio grada Ploča.
  21. Peračko Blato je drugo veće naselje koje se razvilo u naselje gradskog karaktera na sjeverozapadnoj strani grada Ploča.

 

U Pločama,  studeni 2019.

Ante Erak