Ostalo

25. studenog – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Rezolucijom 54/134 Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Povijesno, taj se datum temelji na datumu atentata na tri političke aktivistice iz Dominikanske Republike, kojeg je 1960. godine naredio dominikanski diktator Rafael Trujillo. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se sa svrhom podizanja svijesti o činjenici da su žene širom svijeta izložene silovanju, obiteljskom nasilju i drugim oblicima nasilja.

Postoje različiti oblici nasilja nad ženama, uključujući tjelesno, psihičko, spolno i ekonomsko nasilje. Opća preporuka br. 19. CEDAW Odbora o nasilju nad ženama i Istanbulska konvencija definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i kao oblik diskriminacije žena koje je usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene. Procjenjuje se da svaka treća žena u svijetu trpi neki oblik nasilja i to često od osobe iz svoje bliske okoline, najčešće partnera. U Republici Hrvatskoj nasilje nad ženama potpada pod sferu prekršajnog i kaznenog zakonodavstva. Vezano uz oblike prekršaja u zadnje tri godine najviše je prijavljivano tjelesno nasilje, zatim psihičko nasilje, a potom, s puno manjim opsegom, i ekonomsko nasilje i tjelesno kažnjavanje. Žrtve vrlo često ne prepoznaju perfidne oblike zlostavljanja, a zbog činjenice da su takve vrste nasilja teško dokazive i nadležne institucije ih rijetko identificiraju. S ciljem obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja Ured za ravnopravnost spolova ovom prigodom ističe problem ekonomskog nasilja kao jednog od perfidnih oblika zlostavljanja o kojem se premalo govori u javnom diskursu.

Ekonomsko nasilje je vrlo česta, no dosad nedovoljno prepoznata vrsta nasilja koja se može manifestirati u različitim oblicima. Ono je uzrokovano, između ostaloga, nejednakim ekonomskim odnosima moći između muškaraca i žena, kao što je, na primjer, razlika u plaćama. Postojanje razlika u samim startnim pozicijama čini žene izloženijima nasilju općenito. Ekonomsko nasilje pogađa i zaposlene i nezaposlene žene. U više slučajeva žrtve ekonomskog nasilja su nezaposlene jer počinitelji smatraju da ne prinose kućanstvu, a što im konačno daje dovoljno dobar razlog da određuju raspolaganje novcem.


Međutim, i u situacijama kada je žrtva zaposlena događa se da počinitelj ima kontrolu nad novčanim sredstvima i uskraćuje žrtvi sredstva potrebna za život. Pod ekonomskim nasiljem podrazumijevamo ekonomsko iskorištavanje i ugrožavanje iz ekonomskih razloga, što uključuje neplaćanje alimentacije te sve oblike kontrole koji se očituju u prijetnjama i uskraćivanjem sredstava za život. Ekonomska ovisnost je i vrlo čest razlog zbog kojeg žrtve ostaju u braku s počiniteljem, a samo ekonomsko nasilje najčešće se javlja u kombinaciji s ostalim vrstama nasilja. Ono je definirano člankom 10. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se od 1999. godine.