Promatranjem ptica uglavnom se bavi visokoobrazovana i imućna klijentela, koja ne žali novca ako zauzvrat dobije ono što želi, a samo u Engleskoj takvih je turista čak četiri milijuna! Nije im problem doputovati izdaleka da bi ovdje promatrali ptice ili vidjeli neku vrstu za koju se smatralo da je odavno izumrla, veli Jerković
Do sada je poznato više od stotinu vrsta ptica selica koje se odmaraju u dolini Neretve. Riječ je o raznim vrstama patki, čaplji, čigri, eja, žalara, čurlina i prutki, što je prava poslastica za ljubitelje ptica i prirode takozvanog “birdwatchinga“, najbrže rastuće grane turizma u svijetu.
Na pitanje zašto promatrati ptice i drugi živi svijet teško je dati jednoznačan odgovor. Da bi netko postao “bird-watcher”, treba imati samo malo dobre volje i slobodnog vremena, ali i neizmjernu ljubav prema bogatstvu prirode.
A netaknutog okoliša močvara i rukavaca obraslih u šaš i trstiku, ne nedostaje u delti Neretve s obje strane granice, jer se pitoma dolina s bosanskohercegovačke strane nastavlja zaštićenim parkom prirode Hutovo blato.
Poznato je da močvare vrijede više ako ostanu netaknute. Osim što kriju bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta one su i prirodni pročistači voda, sprječavaju poplave jer prihvaćaju viškove vode ali i “skladište“ stakleničkih plinova ugljikova dioksida.
Hutovo blato jedno je od najvećih staništa ptica na području Europe. U BiH su ga i službeno proglasili parkom prirode, a krije brojne zanimljivosti koje treba vidjeti i doživjeti. Ono se, kao i delta Neretve sa hrvatske strane granice, nalazi na jednom od četiri migratorna puta ptica iz sjeverne i srednje Europe prema Aziji i Africi. Ptice na ovom prostoru nalaze obilje hrane, tišine i mira za odmor te je zbog toga ovaj prostor od davnina prepoznat kao važno stanište ptica močvarica. Najveći broj vrsta ptica je registriran u vrijeme jesenske i proljetne seobe, a veliki broj ih se zadržava na zimovanju i gniježđenju. U području uz rijeku Neretvu zabilježene su 163 vrste ptica iz 39 porodica. Posjetitelji, bez obzira bili oni ornitolozi ili samo zaljubljenici u prirodu, uživaju u jedinstvenom krajoliku s močvarama išaranima kanalima. Vožnja brodicom koja se probija kroz šaš i lokvanj nezaobilazan je doživljaj za domaće i inozemne posjetitelje. Tu su uređene i biciklističke staze, uglavnom aktivne u proljeće i u jesen, a ljeti se organizira prstenovanje ptica.
STROŽE KONTROLE
Prsten na ptičjoj nozi, njezina je osobna karta. Po njemu se zna gdje je ptica i kada bila. Tako se ptice prstenovane u delti Neretve nalaze po cijelom svijetu.
Dan proveden sa ornitolozima na toj lokaciji jako je zanimljiv. Nakon što ih prstenuju, ptice puštaju natrag u prirodu i odlazi se u pretraživanje mreža, koju su toliko tanke da ne mogu ozlijediti ptice. Gotovo su nevidljive, tako da se ptice lako zapetljaju u njih. Ipak, ornitolozi su iznimno zadovoljni jer se broj ptica poprilično povećao. Posljedica je to strožih kontrola krivolova s obje strane granice. Povećan je broj vodarica jer se posljednjih godina manje lovi liska. Upotreba pesticida, i općenito kemijskih sredstava u poljoprivredi, velika su opasnost za ptice.
Prstenovanjem ptica dobiva putovnicu koja je prati na njenom daljnjem letu. Prsten sadrži ime države u kojoj se prstenuje i jedinstveni serijski broj, što je svojevrsni OIB ptice. Samo u Engleskoj je čak četiri i pol milijuna “bird-watchera”, ljudi koji vole promatrati ptice, dok je ta aktivnost u Hrvatskoj i susjednoj BiH, tek u začetku. U ovom trenutku je na djelu “birding“, svjetski trend koji uključuje ukupni doživljaj opažanja ptica kroz prepoznavanje po glasanju ili pjevu.
Promatranje ptica ili “birdwatching“, alternativni je oblik dalmatinske turističke ponude koji ne ovisi o godišnjem dobu, ali ni o koronakrizi od koje strepe ovdašnji turistički djelatnici.
Upravo bi “birdwatching” uz treking i fotosafari, mogao postati budućnost ovdašnjeg turizma. Dalmacija je nedvojbeno raj za “bird-watchere” ali i ostale posjetitelje željne avanturističkog duha koji se da lijepo napojiti novim spoznajama u interesantnim neretvanskim močvarama.
SNIMAJU PTIČJI PJEV
Promatranjem ptica uglavnom se bavi visokoobrazovana i imućna klijentela, koja ne žali novca ako zauzvrat dobije ono što želi. Nije im problem proći pola svijeta da bi promatrali ptice u Neretvi, istraživali pojedine vrste ili u svoje bilješke zapisali da su vidjeli neku pticu za koju se smatralo da je odavno izumrla.
U dolini Neretve redovito se pojavljuje više od 150 vrsta ptica, od čega se većina smatra ciljnim vrstama područja ekološke mreže Delta Neretve. Kao najveći kompleks tršćaka u Hrvatskoj, cijelo područje delte Neretve važno je i kao odmorište tijekom seobe ptica prema Africi, kao i za zimovanje ptičjih populacija iz sjeveroistočne i srednje Europe.
Osim što će zaštititi biljni i životinjski svijet te u neretvansku močvari dovesti stotine ljubitelja ptica i prirode, proglašenje pojedinih područja delte Neretve posebnim rezervatima ptica, omogućiti će i proizvodno-prodajne djelatnosti lokalnom stanovništvu poput prodaje suvenira i ekoloških poljoprivrednih proizvoda.
– Birdwatching u delti Neretve nije dovoljno valoriziran – ističe turistički djelatnik Pavo Jerković, koji se punih 25 godina intenzivno bavi turizmom, poglavito safarijem i izletima u neretvanske močvarame u što se fantastično uklapa promatranje ptica. Jerković je izgradio jednu promatračnicu ptica nedaleko od neretvanske kuće na Prijevozniku, a na kojoj mogu uživati ljubitelji ptica i prirode.
– Inozemnim posjetiteljima najveće je zadovoljstvo biti u prirodi. Na otvorenom. Promatranje ptica je novost u našoj turističkoj ponudi. Ljubitelji ptica sa sobom donose dalekozore i literaturu za raspoznavanje ptica. Neki čak snimaju i pjev ptica te ih posebnim teleobjektivima fotografiraju – pojašnjava Jerković.
U Europi postoji nekoliko razvikanih lokacija za promatranje ptica. To su najčešće velika močvarna područja na Gibraltaru koja posjete milijuni ptica u migracijama, zatim slijedi Donana u Španjolskoj, Camargue u Francuskoj, Eilat u Izraelu. Njima uz bok su domaća obitavališta ptica: dolina Neretve, Vransko jezero i Kolansko blato.
Stanislav Soldo/Slobodna Dalmacija
Foto: Denis Jerković/HANZA MEDIA
