Ekologija

Sve je manje neretvanske jegulje, a bez nje nema pravog brudeta

Populacija jegulje drastično se smanjuje u cijeloj Europi, trenutačno je najugroženija riblja vrsta na svijetu. Jegulje je sve manje i u delti Neretve gdje je ona jedan od ključnih sastojaka poznatog brudeta.

Trideset eura za kilogram morat ćete izdvojiti ako želite pojesti jegulju jesenku, najbolju za brudet. Samo rijetki koncesionari love je na tradicionalan način.

– Trudimo se, zadnji smo ostali na vodi. Još naš stari zanat gajimo pa ćemo vidjeti dokle ćemo i kako ćemo, kaže Pero Sršen.


Jegulju love mrežama, tzv. tratama, no ulov je posljednjih godina sve slabiji.

– Pojavilo se dosta invazivnih vrsta, nametnika koji su poremetili ravnotežu. I dalje prave veliku štetu, kaže Renato Drljepan.

Na populaciju jegulje utječu i klimatske promjene, a u Neretvi je davnom melioracijom smanjeno njezino stanište.

– Nemojmo zaboraviti da jegulja dvije godine putuje odavde do Sargaškoga mora. Na tom dijelu puta ona je izložena predatorima, tunama, svi je jedu. Pa kad se vraća, opet je mlađ izložena svim predatorima, objašnjava Branko Glamuzina s Odjela za marikulturu Sveučilišta u Dubrovniku.

Nekada je kvalitetna neretvanska jegulja bila tražena diljem Europe.

– Dolazili su Talijani i Nizozemci po jegulju s hladnjačama, šleperima, s vodom i kisikom, vozilima opremljenim za prijevoz jegulje, prisjeća se Miro Dugandžić.

Današnji ulov zadovoljava tek potrebe neretvanskih gastronoma i njihovih gostiju.

– Od Rijeke, Zagreba, Splita, svake nedjelje netko svrati na ono što bi Bosanci rekli “baksuz”, brudet od jegulje i žaba, kaže ugostitelj Jure Talajić.

A umijeće pripreme tog specijaliteta prošle je godine postalo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro. Opstanak jegulje u ovom kraju značit će očuvanje dugogodišnje tradicije jer, kažu pravi Neretvani, bez jegulje nema ni pravog brudeta.

Izvor: HRT

Možda ti se sviđa

Ekologija

Udruga Škanj u promociji Ploča kao “pet friendly” grada

Upravni odbor Zaklade „Kajo Dadić“ na svojoj sjednici održanoj 23.11. 2015. godine donio je Odluku o odobravanju financijske potpore građanskoj
Ekologija

HEP spašava sove ušare

Nakon čestih stradavanja sova ušara na dalekovodima u dolini Neretve, reagirao je HEP te je postavljena zaštita na stupovima dalekovoda