Ekologija

Senzacija u Poreču: Nađeno čak 78 živih malih periski, pred kojima je veliki teret repopulacije ove vrste u Mediteranu

Kako u izdanju od petka 24. studenog donosi Glas Istre, u Poreču je nađeno čak 78 živih malih periski! Ovo je iznimna vijest koja može značiti značajan iskorak očuvanju plemenite periske, koja je bila prisutna i u našem akvatoriju, ali je dovedena pred točku potpunog izumiranja.

U još jednoj godini projekta “Očuvanje plemenite periske u Jadranskom moru”, koordiniranog od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i sufinanciranog iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, fantastične vijesti stižu iz Poreča. Uspješna suradnja projektnog partnera JU Natura Histrica i dr.sc. Silvije Kipson (SEAFAN – obrt za znanstvene i stručne usluge) iznjedrila je čak 78 živih malih periski!

  • Ova je vijest fantastična jer se ove godine do sada u cijelom Mediteranu prikupilo manje od 10 periskica. Naše su periske otpremljene u najkraćem mogućem roku u Akvarij Pula gdje su aklimatizirane i gdje će stručnjaci do daljnjeg skrbiti za njih. Kako se periskice prikupljaju?

Ličinke periski naselile su kolektore koji su postavljeni na dvije lokacije u podmorju Poreča početkom lipnja ove godine, a prikupljeni su i pregledani ovih dana. Do ove godine u Jadranu se redovito najveći broj periski na kolektore hvatao na Brijunima, no ove godine na Brijunima imamo tek nekoliko životinjica.


Srećom, analizom postojećih podataka o živim odraslim jedinkama i uz malo sreće, ove godine odlučili smo postaviti kolektore upravo na području Poreča. I, naša nadanja i slutnje pokazale su se ispravnima”, javljaju iz JU Natura Histrica.

Postavljanje, i nakon nekoliko mjeseci vađenje kolektora, nije nimalo lagan posao. Uslijed vrlo slabe vidljivosti u moru, nakon dugotrajnih juga i tramontane, pronalazak kolektora u moru je vrlo zahtjevno jer se na površini ne nalaze nikakve vidljive oznake. “Izbjegavamo postavljanje vidljivih oznaka jer smo imali i neugodnih iskustava gdje bi nam kolektori nestajali tj. bili izvađeni od strane trećih osoba, iako su na bovicama uvijek navedene informacije o uključenim institucijama i tipu istraživanja o kojem se radi. To nam se npr. desilo s kolektorima postavljenim u uvali Škar kraj Šibenika ili otoku Kaprije”, sa žaljenjem navodi Silvija Kipson.

Međutim, nakon veselja što su kolektori pronađeni na prvoj lokaciji u podmorju Poreča, uslijedilo je i dodatno veselje već pri sigurnosnom zastanku na 5 metara dubine – jedna je periskica virila iz kolektorske vreće i spremno je pozirala!

“S obzirom da je njena procijenjena duljina ljušture bila između 4-5 centimetara, čemu nisam svjedočila još od 2019. godine kad smo prvi put postavili kolektore u NP Brijuni u sklopu jednog drugog projekta, dakle godinu dana prije masovnog pomora periski u sjevernom Jadranu, osjećala sam da nas čeka zanimljiv ‘ulov’, ali konačni je broj nadmašio sva očekivanja”, navodi znanstvenica.

“78 živih periski, malih bebica periski pred kojima je veliki teret repopulacije ove vrste u Mediteranu. Ovome se nismo nadali niti u najoptimističnijim predviđanjima!”

Trenutno je ovo najveći broj zabilježen u kolektorima koje diljem Sredozemnog mora postavljaju brojni znanstveni timovi, a i najveći broj zabilježen ikada u Jadranu ovim tipom istraživanja. Osim živih periski, na kolektorima su prikupljene i ljušture od preko 100 uginulih periskica, što je isto vrlo zanimljiv podatak.

Rezultati ovog vrijednog istraživanja nam potvrđuju da još uvijek u Jadranu ima odraslih, spolno zrelih jedinki koje su se uspjele razmnožiti u uvjetima dramatično smanjenih populacija, što je velik izazov s obzirom da do oplodnje dolazi u stupcu morske vode – dakle muške i ženske spolne stanice se moraju sresti u “velikom plavetnilu”.

“Iako ne možemo govoriti o početku oporavka vrste dok god ne nađemo mlade periske kako uspješno rastu (i spolno sazrijevaju) pričvršćene za sedimentnu podlogu, dakle u svom prirodnom okolišu, ovi rezultati bude nadu da bi sjeverni Jadran mogao biti jedno od prvih mjesta u Sredozemnom moru gdje bi do oporavka plemenitih periski moglo doći. Na nama je da im taj povratak maksimalno olakšamo reguliranjem onih aktivnosti koji direktno ovise samo o čovjeku, poput sidrenja koje može mehanički oštetiti same periske ili oštećuje njihovo prirodno i omiljeno stanište, livade morskih cvjetnica.

Ovom prilikom trebamo se zahvaliti brojnim građanima koji nam svake godine javljaju o mogućim lokacijama odraslih živih jedinki. Bez njih danas ne bismo znali za dvadesetak jedinki koje odolijevaju pošasti koja ih je gotovo istrijebila. A, za istraživanje u Poreču moramo zahvaliti svima koji su nam pomogli da sve prođe u najboljem redu i bez velikog stresa: Ronilački centar Poreč, Ronilački klub Poreč, komunalno poduzeće Usluga Poreč, Marina Poreč i Lučka uprava iz Poreča. Svi su oni na svoj način pridonijeli istraživanju i veliko im hvala”, navode iz JU Natura Histrica.

Tekst: Glas Istre
Fotografije: JU Natura Histrica

Možda ti se sviđa

Ekologija

Udruga Škanj u promociji Ploča kao “pet friendly” grada

Upravni odbor Zaklade „Kajo Dadić“ na svojoj sjednici održanoj 23.11. 2015. godine donio je Odluku o odobravanju financijske potpore građanskoj
Ekologija

HEP spašava sove ušare

Nakon čestih stradavanja sova ušara na dalekovodima u dolini Neretve, reagirao je HEP te je postavljena zaštita na stupovima dalekovoda