Dubrovački inženjer građevine Tomislav Paviša ponovno je vezano uz trasiranje i lokaciju županijskog Centra za gospodarenje otpadom uputio otvoreno pismo. Poznati stručnjak za pitanja hidrografije ranije se otvorenim pismom obratio vijećnicima i predsjednici Županijske skupštine Dubrovačko- neretvanske županije, a sada je povodom problema izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje pisao županu Nikoli Dobroslaviću. Pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine Župane,
Potaknut netočnim i nestručnim interpretacijama rezultata provedenih hidroloških i hidrogeoloških istraživanja u široj zoni lokacije ŽCGO “Lučino razdolje”, koji su presudni za posljedično vitalno važne utjecaje na školjkarstvo u Malostonskom zaljevu, dostavljam Vama, Vašim suradnicima i stručnoj javnosti, ako sam dobro razumio, dosad nepoznate ? rezultate istraživanja.
- Da bi rezultati mogli biti pravilno analizirani podsjećam na važeće kriterije za utvrđivanje zona zaštite:
PRAVILNIK O UVJETIMA ZA UTVRĐIVANJE ZONA SANITARNE ZAŠTITE IZVORIŠTA
(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 66/11 i 47/13)
Članak 20.
“III. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća dijelove sliva od vanjske granice II. zone do granice s koje je moguće tečenje kroz podzemlje do vodozahvata u razdoblju od 1 do 10 dana u uvjetima velikih voda, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja od 1 do 3 cm/s”,
Članak 22.
“II. zona sanitarne zaštite izvorišta sa zahvaćanjem voda iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko-kavernoznom poroznosti obuhvaća glavne podzemne drenažne smjerove u neposrednom slivu izvorišta, s mogućim tečenjem kroz pukotinski sustav vodonosnika do zahvata vode u trajanju do 24 sata, odnosno područja s kojih su utvrđene prividne brzine podzemnih tečenja, u uvjetima velikih voda, veće od 3,0 cm/s”,
- U studiji: Hidrogeološke karakteristike šireg područja specijanog rezervata u moru Malostonskog zaliva (Energoprojekt Beograd 1991), koji je naručio Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline Dubrovnik posebno je istaknuto:
3.2.2 Rezultati bojenja ponora Provalija (u Popovom polju)
“ U periodu 1958- 1973 godine, za potrebe projekta HE na Trebišnjici, izvršeno je trasiranje podzemnih karstnih tokova u okviru predmetnog istražnog područja.
Jedini ponor za koji je utvrđeno da ima vezu sa područjem Malostonskog zaljeva je Provalija. Ovaj ponor je obojen dva puta. Oba bojenja su obavljena u periodu kada je taj dio Popovog polja bio poplavljen. Maksimalni kapacitet gutanja ovog ponora se procjenjuje na 10 m3/s.
U ponor koji se nalazi na 225 mn.m. ubačeno je 20. 6. 1958 god. 30 kg boje. Boja je registrirana u zaljevu Bistrina u vruljama i izvorima na 0 m n.m. Od vremena ubacivanja do vremena pojave boje proteklo je 308 sati i 34 min. Pravolinijsko rastojanje između mjesta ubacivanja i pojave boje iznosi 16,6 km, a prividna brzina, u skladu s tim, bila je 1,5 cm/s. Isti ponor obojen je i 23. 3. 1962. U momentu bojenja ponor je bio poplavljen. Visina vodenog stuba iznad ponora je bila 19 metara.
Ovom prilikom boja je registrirana u Morašnici i Bistrini, (lokalitet Ston), uvali Doli, vrelu i vrulji Smokvina, vrelu i vrulji Budima i vrelu Janska (lokalitet Slano). U Morašnici (2 mn.m.) boja se pojavila nakon 48 sati, a isticala je 91 sat. Pravolinijsko rastojanje između mesta ubacivanja i pojave boje iznosi 17 km, korespodentna prividna brzina iznosila je 9,84 cm/s.
Na izvorištima u zalivu Bistrina boja se pojavila nakon 72 sata a isticanje je trajalo 48 sati. Prividna brzina registrirana tom prilikom iznosila je 6,4 cm/s. Na vrulji u okviru istog lokaliteta boja se pojavila nakon 48 sati dok je njeno isticanje trajalo 91 sat. Pravolinijsko rastojanje do mjesta ubacivanja boje iznosi 17,2 km a prividna brzina iznosila je 9,96 cm/s”.
Iz svega navedenog jasno proizlazi da su utvrđene prividne brzine, za vrijeme velikih voda očekivano znatno veće od onih za vrijeme malih voda, ali iste su znatno veće i od propisane granične vrijednosti od 3,0 cm/s., što znači da se planirani ŽCGO “Lučino razdolje” ne nalazi u III nego u II zaštitnoj zoni a to je po gore navedenom Pravilniku izričito zabranjeno.
Kod izbora lokacije netko tko je izrađivao podloge za usvajanje – odlučivanje očito je grubo pogriješio i to se nebi smjelo ignorirati i političkim odlukama arbitrirati, jer je potencijalna šteta izumiranja školjki Malostonskog zaljeva neprocijenljiva i ozbiljno narušava ugled županijskih službi, a time i svih građana.
Hvala na razumijevanju što inzistiram da činjenice moraju biti jasno istaknute i svima dostupne”, navodi u svom pismu županu Tomislav Paviša dipl. ing. građ, akoji prenosi Dubrovački vjesnik.
