Ekologija

Neretvani poručuju Mostu: Pogura li Vlada projekt BEPO, zaposlit će 3000 ljudi!

Ni dvije godine nakon što je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti podržala projekt BEPO, koji, među ostalim, predviđa gospodarski oporavak čitave doline Neretve, uz otvaranje i do 3000 novih radnih mjesta, na terenu se ništa ne događa.

Okosnica ovoga, za mnoge preambicioznog projekta je neretvanska poljoprivreda i komparativne prednosti koje ona pruža, te geografski smještaj na križanju prometnih pravaca, koji ovo područje čini još zanimljivijim za strane ulagače.

Projektom se planira izgradnja poslovnog parka na području postojeće poslovne zone na granici dviju država, Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukupne površine oko 2000 hektara. Na teritoriju općine Ljubuški sa strane BiH to je poslovna zona “Zvrići”, a na području općine Kula Norinska poslovna zona “Nova Sela”. Predmetno zemljište uglavnom je u vlasništvu općina, a dijelom u vlasništvu države.


‘BEPO nema alternative’
Koliko će projektu BEPO (Bioenergija, Ekoindustrija, Poduzetništvo, Okoliš) dati vjetar u leđa nova hrvatska Vlada, u kojoj je nekoliko ministara iz doline Neretve, vrijeme će pokazati. Nada se tome i idejni tvorac BEPO-a Ante Zloić.

– Za ovaj projekt nismo imali razumijevanje bivše Vlade i sve je bilo stalo, ali ova nova Vlada mogla bi puno toga pokrenuti – kaže Zloić.

– Interesi i namjere nekih zvučnih investitora i nadalje postoje, te oni čekaju da se uspostavi bazna infrastruktura, za što pak treba jasna politička volja naše države. Troškovi planirane infrastrukture mogu se u najvećem dijelu pokriti raspoloživim sredstvima EU razvojnih fondova, a ostatak iz privatnih investicijskih fondova – objasnio je Zloić.

– Potencijali doline Neretve posebno su analizirani i vrednovani, a njihova tržišna kapitalizacija odvijat će se uz najviše ekološke i socijalne standarde. To nisu samo voće i povrće, to su ponajviše prostor i ljudi. Hrvatska država i Vlada, i da hoće, jednostavno ne mogu mimoići ovaj projekt. Postoji mali sukob interesa unutar vlasti u dijelu koji se odnosi na strategiju lučkog prometa – Ploče ili Rijeka, no po našem mišljenju, BEPO nema ozbiljnu konkurenciju – zaključuje Zloić.

Ulagao bi i njemački ‘Hipp’
Bio to BEPO ili nešto drugo, može se očekivati da će se u nadolazećem razdoblju u dolini Neretve ipak nešto događati. Među investitorima u okviru projekta BEPO svojedobno se spominjala i njemačka tvrtka za proizvodnju dječje hrane “Hipp”, koja je, navodno, zainteresirana za otkup neretvanskog voća i povrća za svoje proizvode.

Ovaj poznati proizvođač dječje hrane namjerava razvijati ekološku poljoprivredu voća i povrća, što će dugoročno osigurati sirovinsku bazu za proizvodnju dječjih kašica, sokova i ostale hrane iz asortimana “Hippa”. U dolini Neretve se govori da su poslovni ljudi “Hippa” u više navrata obilazili neretvanska polja, te da su ostali zadivljeni mogućnostima koje ovaj kraj pruža za ekološku proizvodnju zdrave hrane.

Naime, tvrtka “Hipp”, u vlasništvu njemačkog poduzetnika Clausa Hippa, sa stoljetnom tradicijom proizvodnje hrane, u Hrvatsku je stigla prije 13 godina, nakon što je preuzela tvrtku “Vivera” nedaleko od Gline.

Širenje u dolinu Neretve logičan je nastavak poslovne politike ovog lidera među proizvođačima dječje hrane. Osim proizvodnje i prerade voća i povrća, poseban program bio bi posvećen školjkama, kamenicama i dagnjama, iz susjednog Malostonskog zaljeva. Razumljivo, središnje mjesto pripadalo bi neretvanskoj mandarini, koja je postala zaštitni znak, brend ovoga područja.

Naime, do sada se pokazalo da je otvaranje preradbenih kapaciteta za mandarinu nužno za daljnji nastavak intenzivne proizvodnje ovoga voća. Prošle su jeseni enormne količine mandarina doslovno istrulile na neretvanskim poljima jer ih se nije imalo gdje preraditi, pa neretvanski poljoprivrednici puno očekuju od ovoga poslovnog projekta.

Bez ekoloških bombi
Neretvanski poljoprivrednici, s kojima smo porazgovarali, drže da se u neretvanskoj poljoprivredi treba nešto korjenito promijeniti, jer ovako dalje ne ide.

– Svaka je investicija dobrodošla. Kod nas u dolini Neretve nema prerađivačkih kapaciteta za voće i povrće, što je nekada bilo jako dobro organizirano u PIK-u, ali sve je to propalo – podsjeća predsjednik Udruge za zaštitu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva Jure Stanić.

A BEPO je prihvatljiv i ekolozima, koji zagovaraju biodinamičku poljoprivredu i čistu ekološku industriju, koja je budućnost doline Neretve. Upozoravaju da tu nema mjesta ekološkim bombama, poput termoelektrane ili bilo kakvih drugih nečistih pogona.

– U samom nazivu projekta slovo E označava ekologiju – kazala je Ana Musa, predsjednica Ekološke udruge “Lijepa naša”, naglašavajući da je budućnost doline Neretve u pogonima ekološki prihvatljive poljoprivrede. Općina Kula Norinska, na čijem se području nalazi najveća poslovna zona “Nova Sela”, koja je označena kao temelj budućega gospodarskog oporavka doline Neretve, očekuje dolazak potencijalnih ulagača.

– Svi su investitori dobrodošli. Općina je do sada odradila veliki dio posla na sređivanju komunalne infrastrukture u poslovnoj zoni – kazao nam je Nikola Krstičević, načelnik Kule Norinske.

Tekst: Stanislav Soldo
Foto: Denis Jerković / CROPIX
www.slobodnadalmacija.hr