Ekologija

Korištenje ili nošenje olovne sačme u močvarnim područjima postaje strogo kažnjivo

Od danas je korištenje pa čak i samo nošenje streljiva s olovnom sačmom u močvarnim (vlažnim) staništima i 100 metara oko njih protuzakonito u svih 27 zemalja EU-a kao i na Islandu, u Norveškoj i Lihtenštajnu.


U Hrvatskoj je korištenje olovne sačme zabranjeno već deset godina, ali zabrana se nije poštivala i nisu bile propisane kazne. Uredba o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) stupa na snagu danas, nakon isteka dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja danog državama članicama EU-a kako bi se pripremile za promjenu.

Što će se točno kažnjavati?

Uredbom REACH zabranjeno je poduzimanje bilo koje od sljedećih radnji:

1. ispaljivanje sačme koja sadržava olovo u koncentraciji jednakoj ili većoj od 1 % masenog udjela;

2. nošenje takve sačme tijekom pucanja u močvarnom području ili u okviru pohoda u močvarno područje s namjerom pucanja.

Korištenje i posjedovanje olovne sačme u močvarnim staništima strogo će se kažnjavati. Kazne u Hrvatskoj propisuje Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalije. Novčanom kaznom od 6.636,14 do 13.272,28 eura (od 50.000,00 do 100.000,00 kuna) kaznit će se lovoovlaštenik. Novčanom kaznom od 1.327,22 do 1.990,84 eura (od 10.000,00 do 15.000,00 kuna) kaznit će se i odgovorna osoba kod lovoovlaštenika (najčešće je to predsjednik lovačkog društva) i sam počinitelj (lovac koji krši zabranu). Nadzor će obavljati sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Za potrebe zabrane koristit će se definicija močvarnih područja koja se upotrebljava u Konvenciji o močvarnim područjima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija) jer je ta definicija sveobuhvatna i obuhvaća sve vrste močvarnih područja: morsko-obalne močvare (npr. obalne lagune, stjenovite obale, koraljni grebeni), ušća rijeka (npr. područja riječnih delta, plimne močvare), vlažna staništa uz jezera, rijeke i potoke, močvare (npr. vlažne livade, tršćaci, poplavne šume i cretovi) te antropogenske močvare (npr. rezervoari, akumulacijska jezera, ribnjaci, solane, kanali rijeka ili potopljeni rudnici).

Zašto uopće zabrana i kazne?

Uporaba olova u lovstvu sveobuhvatni je znanstveni problem koji negativno utječe i na prirodu i na ljudsko zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznaje olovo kao jednu od najopasnijih tvari u općoj uporabi, zajedno s opasnim pesticidima, azbestom, smogom ili živom.

Procjenjuje se da se močvare u Europi godišnje zagađuju s 4.000 do 5.000 tona olovne sačme. Olovna sačma posebno je problematična za ptice močvarice koje gutaju zrna sačme (olovne kuglice), brkajući ih s kamenčićima. S obzirom na to da ptice nemaju zube za žvakanje hrane, one gutaju kamenčiće koji im služe za usitnjavanje tvrde hrane u mišićnom želucu izgrađenom od debelih, mišićavih stijenki, specijaliziranom organu razvijenom kod ptica koje se hrane zrnjem. Ptice vrlo često gutaju istrošenu sačmu iz tla ili mulja. Progutana olovna sačma otapa se u mišićnom želucu i uzrokuje trovanje. Neke od češćih vrsta koje su ugrožene zbog olovne sačme su glavata patka, patka njorka, patka lastarka i plamenac.

Britanska istraživanja otkrila su da u Europi 32 % patki lastarki (svaka treća), 24 % glavatih patki (svaka četvrta) i 12 % divljih patki (gotovo svaka šesta) ima olovnu sačmu u mišićnom želucu (Pain D., Mateo R., Green R., 2019). Trovanje olovom kod glavatih patki dokazali su i hrvatski istraživači. „Način prehrane objašnjava viši sadržaj olova (0,687±1, 182 mg/kg) utvrđenih u uzorcima jetre glavate patke, uzrokovanih konzumacijom olovne sačme s dna ribnjaka te kasniju resorpciju u želucu. Ovu činjenicu podupiru prethodna istraživanja koja ukazuju kako glavate patke imaju veliku sklonost konzumiranju olovne sačme.“ (Florijančić et. al., 2010).

Olovo iz sačme također predstavlja veliku opasnost za konzumente odstrijeljene divljači. Olovo negativno utječe na gotovo svaki organski sustav. Ono je tihi ubojica. Simptomi trovanja su nezamjetni, a već male količine imaju negativan učinak na zdravlje. Kod odraslih olovo uzrokuje smanjenje kognitivnih sposobnosti, manjak koncentracije, gubitak pamćenja, glavobolje, umor, bol u mišićima, oštećenja bubrega, utrnulost ili bol u udovima. Olovo je posebno opasno za djecu i trudnice kod kojih trovanje olovom može uzrokovati nepovratna oštećenja živčanog sustava. Konzumacija mesa divljači odstrijeljene olovnom sačmom nije sigurna jer čak i meso očišćeno od olovnih kuglica sadrži čestice olova. Istraživanje je pokazalo da se u jednom odstrijeljenom fazanu prosječno nalazi 40 malih čestica olova, svaka manja od 2 mm (Green R., Taggart M., Pain D., Smithson K., 2022). Štoviše, istraživanje provedeno u Sjevernoj Dakoti (SAD) govori da konzumenti mesa divljači imaju 50% više olova u krvi nego ljudi koji ne jedu divljač (Iqbal S. et al., 2009).

Prestanak korištenja olovne sačme će prema procjeni spasiti život čak milijun ptica močvarica koje svake godine umiru od trovanja olovom. Okončat će se kontinuirano trovanje močvarnih staništa i divljih životinja koje o njima ovise. Zabranom će se smanjiti i sekundarna trovanja grabljivica i strvinara, vrsta ptica koje se redovito truju jedenjem plijena kontaminiranog olovnom sačmom.

Treba osigurati provedbu

BirdLife partnerstvo već više od 20 godina zagovara zabranu korištenja olovne sačme. Barbara Herrero, viša stručnjakinja za zagovaranje europskih politika zaštite prirode u BirdLifeu Europe vidi ovu zabranu kao veliki pomak:

“Ova je ogromna stvar. Unatoč zabrani olova iz boja, baterija, olovki i gotovo svega ostalog prije nekoliko desetljeća, još uvijek je bilo dopušteno trovati naš zajednički okoliš, čak i kada postoje alternative. Ovom zabranom EU je riješila značajan dio problema. Sada pozivamo zemlje EU-a da osiguraju provedbu zabrane.”

“Olovna sačma u lovu na močvarice u Hrvatskoj je zabranjena već 10 godina. Dosad kazne nisu bile propisane pa se nitko nije pridržavao zabrane. Trgovine nisu nudile alternativu olovnoj sačmi jer nije bilo ni potražnje za njom. Od danas se situacija potpuno mijenja. Nepridržavanje zabrane predstavlja krivolov, ali i kršenje sanitarnih odredbi. Kazne su ogromne. Potrebno je osigurati realnu i uspješnu provedbu zabrane kako bismo konačno mogli zaustaviti trovanje ptica močvarica olovom. Mi ćemo biti dosljedni u zagovaranju provedbe zabrane u Hrvatskoj”, ističe Boleslaw Slocinski iz Udruge Biom.

Foto: BIOM

Možda ti se sviđa

Ekologija

Udruga Škanj u promociji Ploča kao “pet friendly” grada

Upravni odbor Zaklade „Kajo Dadić“ na svojoj sjednici održanoj 23.11. 2015. godine donio je Odluku o odobravanju financijske potpore građanskoj
Ekologija

HEP spašava sove ušare

Nakon čestih stradavanja sova ušara na dalekovodima u dolini Neretve, reagirao je HEP te je postavljena zaštita na stupovima dalekovoda