Nije Neretva nastala prije trideset ili pedeset godina. Ljudi koji su došli u Neretvu prije tristo godina nisu tu našli plodno tlo već su svaki pedalj plodnog tla badiljima oteli od močvare.
Iskopano je tisuće kilometara jendeka (odvodnih kanala op.a.). Neretvani su mukotrpnim radom izbacili milijune kubika zemlje da bi se stvorilo plodno obradivo tlo. A danas nam to hoće oduzeti pod krinkom zaštite okoliša i proglašenja posebnog zaštićenog rezervata. Životni vijek u Neretvi tada je bio četrdesetak godina, ljudi su umirali od malarije i iscrpljenosti – kazao je Miro Dugandžić iz Komina, koji se skupa s ostalim Neretvanima, poljoprivrednicima, lovcima i ribolovcima protivi proglašenju dijelova delte Neretve posebnim rezervatom.
Podsjetimo, jezero Modro oko, Ušće Neretve i jezero Kuti uskoro bi trebali postati posebni zaštićeni rezervati. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Prijedlog Uredbe o proglašavanju posebnih rezervata te je provedena i javna rasprava na kojoj su se Neretvani usprotivili ovakvoj kategoriji zaštite, koja će im, kažu, ograničavati poljoprivredne aktivnosti i obradu zemlje, neće kroz zaštićeni rezervat moći voziti lađu i trupu, a kuriozitet je da ni stoka neće smjeti pasti u zaštićenim područjima pa će se stotine goveda koje su sada tamo na ispaši istjerati iz tih rezervata kada se i službeno zaštite.
‘TO TAKO NEĆE IĆI’
Stručne službe Ministarstva zaštite okoliša i energetike smatraju da je zaštita ovih područja u kategoriji posebnog rezervata od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, čime se ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje močvarnih ekosustava i njegove bioraznolikosti, krajobrazne te geološke raznolikosti. Najveće bogatstvo i raznolikost faune odnosi se na svijet ptica, a na Ušću Neretve i riba.
Međutim, Neretvani ne misle tako. Naglašavaju da nisu protiv zaštite okoliša, ali na prihvatljiv način za lokalno stanovništvo. Kako bi zaustavili proglašenje rezervata, pokrenuli su peticiju te sakupili više od dvije tisuće potpisa koje su uputili premijeru Andreju Plenkoviću, tražeći tako od njega da odustane od Uredbe kojom se jezero Modro oko, Ušće Neretve i jezero Kuti proglašavaju posebnim rezervatom.
– Nekada je ovo bila zlatna dolina a danas je u njoj zavladalo sivilo. Ljudi ne mogu prodavati plodove svoga mukotrpnog rada ili ih prodaju po niskim cijenama pa se onda netko u Europi našao da nam potpuno zabrani obrađivati zemlju – ogorčen je Miro Dugandžić, koji upozorava da deltu Neretve i okoliš ugrožavaju naftni terminali u Luci Ploče i Gornji horizonti, zbog kojih nema dotoka vode u Neretvi, ali to nikoga nije briga.
– Njima je cilj proglasiti poseban rezervat. Da nas Neretvane strpaju u njega kao Indijance. E to tako neće ići – govori Miro, s kojim se slažu i drugi Neretvani. Zapravo, bez obzira na stranačku pripadnost, većina je protiv proglašenja rezervata. Smatraju da je dovoljna Natura 2000 za zaštitu ovoga područja i da je sve drugo suvišno.
– Apsolutno smo protiv proglašenja posebnog rezervata u Neretvi. Nismo mi Slavonci, mi smo Neretvani. Imamo svoje ribolovne alate, vrše i mreže, svoja plovila, lađu i trupu. I zamislite, nakon tristo godina ta naša trupica mora napustiti poseban rezervat. Ne smije se voziti unutar njegovih granica, a kite surfing na Ušću ostaje. To je nacionalna sramota – ogorčen je Miro, s kojim se slažu i ostali Neretvani koje smo zatekli na brdu Fortici ponad Opuzena, s kojeg puca pogled i prema Ušću i prema jezeru Kuti, područjima koji bi trebali postati posebni rezervati.
ZAŠTIĆENO PODRUČJE
Ante Golemac-Bukara ogorčen je na pokušaj proglašenja posebnog rezervata jer bi se unutar granica zaštićenog područja našla njegova obiteljska kuća. Prema tome on ništa na kući ne bi mogao raditi ni graditi a da mu to ne dopuste zaštitari prirode.
– Ja živim isključivo od poljoprivrede. Državi plaćam sve obveze i poreze. Kako ću ja obrađivati zemlju ako se proglasi taj zaštićeni rezervat? Bez poljoprivrede mi smo osuđeni na smrt – ogorčen je Ante.
– Šta će moje dijete sutra ovdje raditi? Imam četvero djece i svi smo povezani s plodnim tlom u Neretvi i ne mislimo se seliti. Ako Vlada nastavi ovaj projekt, nama ne preostaje ništa drugo nego da se odselimo – rezolutan je Ante.
S njime se slaže i Nedjeljko Nikolac sa Šarić Struge.
– Po ovome šta Vlada predlaže, mi nemamo pravo na život. Ovo je po mom mišljenju sporo umiranje Neretve. Ako već hoće da nas potamane, onda neka uvezu neki virus jači od korone pa da nas potamani – ogorčen je Nikolac, koji kaže da Neretvani ni po koju cijenu neće dopustiti proglašenje posebnih rezervata u kojima neće moći normalno živjeti.
– Kakav vam je to život kad ne smijete voziti trupu, baciti vršu i udicu pored svih dozvola – pita se Nikolac, koji kaže da se neće moći bagerirati ni vlastita zemlja te da će trebati posebna dozvola za doći na poljoprivrednu površinu, koju će trebati pokazati čuvaru. Žele nas zatvoriti u rezervat ali neće im proći – rezolutan je Nikolac.
Unatoč protivljenju lokalnog stanovništva, stručne službe Ministarstva zaštite okoliša ustrajavaju u posebnom rezervatu, što opravdavaju činjenicom da se u dolini Neretve redovito pojavljuje više od 150 vrsta ptica, a ukupno ih je zabilježeno više od 300 vrsta. Od toga se 65 vrsta smatra ciljnim vrstama područja ekološke mreže Delta Neretve. Kao najveći kompleks tršćaka u Republici Hrvatskoj, cijelo područje delte Neretve važno je i kao odmorište tijekom seobe ptica prema Africi, kao i za zimovanje ptičjih populacija iz sjeveroistočne i srednje Europe.
– Ma vidite li vi šta se ovo događa! U Neretvi su zaštićenije ptice nego ljudi – jednoglasni su nezadovoljni Neretvani s kojima smo razgovarali, i koji peticijom traže od premijera Andreja Plenkovića da odbije potpisati uredbu te da ih spasi od rezervata.
Kažu da zaštitari prirode i ornitolozi stihijski donose svoje odluke pa je tako prošle godine zaštićenom vrstom proglašen kormoran, kaloser kako ga ovdje zovu. A on ribu itekako tamani.
Kažu da u Neretvi danas ima više od tri tisuće kormorana koji dnevno pojedu više od tisuću i pol kilograma ribe. I za to nitko ne odgovora – kazuje Miro Dugandžić.
Međutim, u stručnoj podlozi za proglašenje posebnih rezervata stoji – dopušteni zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju povoljno stanje močvarnih i vlažnih staništa te ugroženu i zaštićenu ornitofaunu i ihtiofaunu. Budući je i dosadašnje korištenje vodenih i močvarnih staništa na području predloženih posebnih rezervata od lokalnog stanovništva bilo skromno i sporadično (prvenstveno za manju poljoprivrednu proizvodnju, organiziranje fotosafarija, vožnje lađom, ribarenje…) ne očekuje se da će posebni rezervati svojim proglašenjem donijeti ograničenja lokalnom stanovništvu, stoji među ostalim u stručnoj podlozi za proglašenje jezera Modro oko, Ušća Neretve i jezera posebnim zaštićenim rezervatom, koju su izradile stručne službe Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
ZAŠTITITI ŽIVOTINJE
Osim što će zaštititi biljni i životinjski svijet, budući posebni rezervati omogućit će širenje neretvanske turističke ponude, poput bicklizma i drugih tipova alternativnog turizma, birdwatchinga, fotosafarija. Također će se upotpuniti proizvodno-prodajne djelatnosti lokalnog stanovništva, poput prodaje suvenira i poljoprivrednih proizvoda domaćim i inozemnim posjetiteljima.
Podsjetimo, do sada je šire područje delte Neretve bilo predloženo za zaštitu u kategoriji parka prirode, no od toga se odustalo jer se s takvim prijedlogom nisu slagali gradovi i općine koji su smatrali da će park prirode ograničavati intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, unutar samih posebnih rezervata Ušća Neretve, Modrog oka i jezera Desne te Kuti, nema značajnijih poljoprivrednih aktivnosti, a prema izrađenoj stručnoj podlozi nužno je poticati ekološku proizvodnju, što je ujedno i trend u zemljama Europske unije.
– Uvođenje raznolikijih poljoprivrednih kultura (voćne i povrtne vrste) može povoljno utjecati na bioraznolikost i krajobraznu raznolikost te su takve promjene korištenja postojećih poljoprivrednih zemljišta potencijalno povoljne, uz poštivanje suvremenih standarda u korištenju ekoloških sredstava za zaštitu bilja – ističu stručne službe Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Nakon proglašenja posebnih rezervata u njima neće biti dopuštena gradnja bez ispunjavanja posebnih uvjeta te neće biti moguće neplansko isušivanje močvara, što je do sada bio čest slučaj u Neretvi.
Međutim, ovakva obrazloženja iz Ministarstva zaštite okoliša ne prihvaćaju na terenu. Kordinator akcije Denis Šešelj ističe da će nastaviti sakupljanje potpisa nezadovoljnih Neretvana koji se nadaju da će Vlada uvažiti njihove apele te odustati od proglašenja posebnog rezervata.
– Europa je svoje močvare isušila i pretvorila u poljoprivredne površine i Nijemci i Nizozemci sada su se uhvatili ovih naših močvara da ih štite a nas da unište – rezolutni su Neretvani.
Tekst: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Foto: Denis Jerković / Hanza Media / Slobodna Dalmacija