Ekologija

Domovinski pokret o odlagalištu Lovornik: Krajnje je vrijeme da svi zajedno ponovo sagledamo problem odlagališta

Prenosimo tekst koji smo dobili od Domagoja Franića (Domovinski pokret), kandidata za gradonačelnika Ploča:

 

LOVORNIK – EKOLOŠKA BOMBA


Jedna vrlo bitna tema za naš grad je lagano protekom vremena gurnuta u zapećak, o njoj više nitko ne priča. Predstavlja ekološku bombu sa nesagledivim posljedicama.

Na žalost cijenimo da bi nas posljedice zabijanja glave u pijesak ili prepuštanje sudbini „pa što bude“ uskoro mogle itekako koštati. Mislimo da je krajnje vrijeme da svi zajedno ponovo sagledamo problem odlagališta otpada Lovornik u Baćini.

Na to nas tjera pogled na sadašnje stanje popunjenosti odlagališta koje je pri samom kraju, odlagalište je prepuno. Na žalost, zbog jako lošeg, dugogodišnjeg neadekvatnog upravljanja odlaganjem otpada u cijeloj RH, tako ni naše odlagalište nije bilo iznimka.

Sjećamo se koliko puta je dolazilo do onečišćenja Baćinskih jezera, koliko puta je to bilo čak i optički vidljivo, da o bakteriološkom i drugim vrstama zagađenja ne govorimo. Prisjetimo se stanja na primjer još 2008 godine i analize koja je tada provedena a glasi:

Kemijskom analizom recentnih jezerskih sedimenata izmjerena je povišena koncentracija Cd i Pb, a u morskim sedimentima povišene koncentracije As, Pb, U, Sr i Zn. Rezultati analize vode na izvoru Mindel ukazuju na visoko bakteriološko zagađenje i prisustvo bakterija Clostridium perfringes i Pseudomonas aeruginosa. Rezultati analiza ukazali su da je šire područje odlagališta otpada Lovornik kontaminirano te da je nužna sanacija odlagališta.“

Na žalost situacija danas je daleko gora i teža. Sjetimo se naših prosvjeda u svibnju 2019 godine kada smo jedva spriječili da naše odlagalište zatrpaju prepuni kamioni otpada prikupljenog od Dubrovnika do Makarske.

Sjetimo se najavljene izgradnje regionalnog odlagališta „Lučino razdolje“ u zaleđu Malostonskog zaljeva. Preskupog mastodonta zastarjele tehnologije koji nikada nije saživio niti bi kao takav opravdao svoje troškove postojanja i rada. Naprotiv, uz sve izvršene analize i istraživanja, uništio bi Malostonski zaljev i svu marikulturu u njemu.

Regionalnog središta nema a Lovornik se nastavio puniti i napunio dovoženjem stotina kamiona iz Slivna i Makarskog primorja u ljetnjoj sezoni, od Drvenika, Zaostroga pa sve do Ploča.

Lovornik nikada nije bio puniji i samo je pitanje kada će se ekološka katastrofa dogoditi a ne hoće li se dogoditi. 51 godina bezobzirnog bacanja neselektivnog otpada bliži se kraju a rješenja problema i daljnje perspektive nema. Prema odredbi pristupnog ugovora sa Europskom unijom, od prošle godine više uopće nije dozvoljeno otpad odlagati na neusklađena odlagališta,

Republika Hrvatska je prihvatila EU model kružnog gospodarenja otpadom kojim se uvodi red, izbjegava nastajanje smeća i ide ka maksimalnoj količini povrata otpadnih tvari i stvari kroz reciklažu.

Osnovni preduvjet je bio odvojeno prikupljanje otpada u minimalno tri kategorije – biorazgradivi, reciklabilni i ostatni otpad.

Grad Ploče je uz pomoć EU izgradio i u kolovozu 2019 godine otvorio reciklažno dvorište u pokušaju smanjenja pritiska odlaganja dijela reciklabilnog otpada u Lovorniku i to je vrijedna investicija ali na žalost nedovoljna ukoliko se pritisak i količina otpada koji se dovozi u Lovornik nastavi ovim tempom.

Novu županijsku i gradsku vlast čeka ovaj veliki izazov. Riješenja regionalnog centra nema još na vidiku. Ukoliko se ne iznađe adekvatno riješenje zbrinjavanja otpada i nastavi dovoženje istog u Lovornik ovim tempom, bojimo se uskoro nesagledivih posljedica na cijeli eko sustav Baćinskih Jezera i kvalitetu življenja građana Ploča.

Lovornik će uskoro biti završena priča, barem što se tiče kapaciteta, kao potencijalna opasnost i ekološka bomba prijetiti će još jako, jako dugo vremena. Vrijeme je da ubrzano iznađe riješenje ovogproblema, zbog sviju nas, zbog generacija koje dolaze.

Domovinski pokret Ploče

 

Možda ti se sviđa

Ekologija

Udruga Škanj u promociji Ploča kao “pet friendly” grada

Upravni odbor Zaklade „Kajo Dadić“ na svojoj sjednici održanoj 23.11. 2015. godine donio je Odluku o odobravanju financijske potpore građanskoj
Ekologija

HEP spašava sove ušare

Nakon čestih stradavanja sova ušara na dalekovodima u dolini Neretve, reagirao je HEP te je postavljena zaštita na stupovima dalekovoda