Svako ljeto dežurni krivac za požare postaje alepski bor, a šumari bivaju proglašeni sukrivcima jer na njemu temelje obnovu opožarenih područja. No je li to istinita teza? Ponukani čestim primjedbama kako opožarena područja treba pošumljavati hrastovima i drugim stablima koja ne gore kao bor, hrvatski šumari objasnili su javnosti zašto je alepski bor idealan za pošumljavanje opožarenih površina dalmatinskog krša.
“Cilj Hrvatskih šuma d.o.o. u obnovi opožarenih površina uvijek je bio postići autohtonu, mješovitu sastojinu (šumu), koja bi se sastojala od svih vrsta čije je to prirodno stanište – i raznih vrsta bora, i hrasta crnike, i hrasta medunca, bjelograbića itd. Međutim, stabilna šuma zahtijeva stabilno tlo, kojeg nažalost na području krša nalazimo tek u fragmentima. Kako bi se stvorilo stabilno tlo, potrebno je dopustiti pionirskim vrstama da odrade svoj posao. Takva vrsta je npr. alepski bor, koji se izvrsno pomlađuje nakon požara, izvrsno podnosi posolicu i ostale ekstremne klimatske uvjete.
U tom smislu, šumarska struka složno i čvrsto stoji iza opravdanosti korištenja alepskog bora kao pionirske vrste, što je potvrđeno i u brojnim znanstvenim istraživanjima i radovima na tu temu.
Alepski bor je izrazito sredozemno drvo, a autohtonih nalazišta diljem Dalmacije. Njime je uspješno pošumljavan degradirani krš, a najvažnija mu je osobina ta što korijenjem zadržava tlo, njegova krošnja štiti tlo od isušivanja (ljeti) i erozija (zimi), odbacuje veliku količinu iglica koje popunjavaju škrape i golu površinu, a čijom se transformacijom stvara humus i šumsko tlo. Isto tako, pod zaštitom krošanja alepskog bora spontano se pojavljuje hrast crnika i druge sredozemne vrste koje tvore stabilnu klimatogenu šumsku zajednicu. Istodobno takve šume zaustavljaju i sprečavaju eroziju, proizvode kisik, zadržavaju vodu, pročišćuju zrak, poboljšavaju kvalitetu tla, štite ga od prejake insolacije i općenito poboljšavaju klimatske uvjete, ispunjavajući one funkcije koje zovemo općekorisnim funkcijama šuma”, stoji u priopćenju iz hrvatskih šuma.
Tekst: www.dubrovniknet.hr
Foto: www.plantea.com
