Ekologija

POMOR PERISKI: Prije više od godine dana predviđena je katastrofa

Vezano uz jučerašnji tekst o pomoru periski na Ušću, prenosimo tekst Pere Ugarkovića, s portala podvodni.hr, na kojem je još 5. prosinca 2018. godine predvidio katastrofu koja se, na žalost, dogodila.

 

Čovjek je svojim djelovanjem ovu školjku prorijedio ali desetljeća stroge zaštite imala su efekta, sada možemo kazati da je imamo u velikom broju. Međutim, ono što nije mogao čovjek to trenutno radi priroda. Mikroskopski parazit, protoktist (Haplosporidium pinnae), pojavio se krajem 2016. u Španjolskoj i u samo godinu dana ubio sve periske u toj zemlji. Parazit je tek otkrivena vrsta, tako da se ne zna odakle je došao i zašto je odjednom počeo napadati ovu školjku.

Do danas, bolest se proširila po cijelom Sredozemlju, malo po malo povećava se broj područja u kojima periske izumiru. Jedina oaza u kojoj su za sada periske zdrave je Jadran. Nadamo se da će tako ostati ali nemojte se iznenaditi ako ubrzo čujete vijesti o masovnom izumiranju ove školjke po cijeloj našoj obali.

 


Autor fotografije: Anton Žužić

 

O pomoru periski u Jadranu pisala je i Franka Jović Tonkli za portalu HRT-a u rujnu prošle godine:

Nakon brojnih područja u Sredozemlju i u Jadranu je zabilježen pomor periski, i to od samog juga do sjeverozapadnih otoka Zadarske županije. Već sada je jasno da će se ta najveća mediteranska školjka bez pomoći čovjeka teško oporaviti.

Palagruža, Molunat, Mljet. Od kraja proljeća, pomor periski duž više od 300 kilometara!

– One se ne zatvaraju, većinom je obraštaj po njima, u njima su smješteni nekakvi drugih organizmi, rekao je viši kustos Prirodoslovnog muzeja Split Josip Boban.

– Mi kad ih mjerimo, mi priđemo blizu i onda vidimo je li se ona zatvara ili ne, vidi se je li unutra ima mesa, je li živa, dodaje.

I u Omišu uzbuna u podmorju. Na brodu smo sa znanstvenicima, brojit će i mjeriti preživjele jedinke. Uginulih je već trećina. Počela je bitka za svaku školjku!

– Te jedinke koje su preživjele mogu biti ključ oporavka ne samo tih pupulacija kojima su se one nalazile, a koje su doživjele masovnu smrtnost nego i onih populacija koje su potpuno izumrle zbog ove masovne smrtnosti, znači te jedinke moramo zaštititi, smatra Tomislav Šarić iz Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Ne zna se primarni uzrok njihova ugibanja – dok su bakterija i parazit pronađeni u uginulim mediteranskim periskama, u našima se pojavljuju tek ponegdje. Zaštićene školjke ugibaju, a očajni znanstvenici traže uzroke i načine zaštite preživjelih.

– Ovakva situacija poziva hitne mjere zaštite. Mislim da na ušću Cetine kompletno treba drugačije oblikovati način na koji se vrši nasipavanje plaže, dakle, pijesak se više ne smije vaditi iz područja gdje obitavaju, ističe oceanografkinja JU SDŽ More i krš Jelena Kurtović Mrčelić.

– Bilo bi potrebno postaviti i ekološke sustave sidrenja za određene brodove koji se tu često nalaze tako da se izbjegava bacanje sidra, ističe Tino Mrčelić iz omiškog Ronilačkog centra Calypso.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji za ugrožena područja već pripremaju ploče s upozorenjima. Građani su za sada prijavili 25 gustih polja periski. Problem je ovo možda veći od palmine pipe i potkornjaka jer plemenita periska endem je Sredozemlja i od neprocjenjive važnosti za život u moru.