Badnjak ili Badnji dan bogat je božićnim običajima i folklornim sadržajima. Narodni običaji u vezi Badnjaka dosta su stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se razlikuju u nekim elementima, a u mnogim krajevima dosta se običaja izgubilo te su danas prilagođeni životu u gradu. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sjećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sjećanje da se u nekom selu nekada i to radilo prije nego što se to napustilo.
Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.
Badnja večera sastoji se od posne, ali bogate trpeze. Nakon blagoslova i molitve, na jelovniku će se naći riba, salata od graha, krumpir, kiseli kupus. Posebno priređena jela obilježena su kršćanskim simbolima, a blagovanje je pak isprepleteno božićnim nazdravicama i običajima koji su usmjereni društvenom i gospodarskom dobru članova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar, ili u nedostatku bakalara, i neka druga vrsta ribe,[3] morske ili slatkovodne poput sardina, pastrve, orade, brancina, šarana i sl., ovisno o regiji. Bakalar se priprema “na bijelo”, kao namaz ili na lešo.
Priprema li se kao namaz, u još topli, očišćeni bakalar umiješa se maslinovo ulje te se začini češnjakom, peršinom, solju i paprom. Također, poslužuje se bakalar s povrćem, na crveno ili složenac od bakalara.
Večera protječe u miru i tišini, često uz svjetlost svijeća. U nekim krajevima peku se dva različito ukrašena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Božić.
