Skupi računi dolaze, a umirovljenici čekaju obećano povećanje mirovine. Za prosječnu mirovinu ono će iznositi 167 kuna, a polovinu tog iznosa već sada je pojela inflacija. Zato su njihova odricanja velika.
– Na tržnicu dolaze pred kraj, u trgovine idu da imaju prospekte s akcijama. Kultura, to više ne možemo niti reći da idu, ljetovanje nikako osim onih koji imaju djecu ili na moru. Odriču se svega, a vjerujem da su i do hrane došli i da si ne mogu priuštiti puno toga što su si prije šest mjeseci mogli – kazala je Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika.
Bit će im još i teže, dođe li do drastičnog poskupljenja režija, a najave, kako doznaje RTL, nisu dobre.
Sa stručnjacima su analizirali cijene energenata na tržištu prema kojima će se formirati cijene za kućanstva za najosnovnije režije. Tako bi od prvog listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U začarani krug poskupljenja, zbog rasta cijena struje ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok – za čak 76 posto. Šest hrvatskih gradova grije se na toplanu, a neslužbeno se govori da bi i ona mogla poskupjeti za 50 posto.
Poskupljenja su režija bez intervencijskih mjera Vlade koje su u izradi i bit će usvojene na sjednici u rujnu.
– Jasno da mi sad intenzivno radimo kako i na koji način pomoći gospodarstvu, građanima i ostalima da se taj cjenovni udar ne dogodi. Jasno vam je da je cijena električne energije koju hrvatski građani plaćaju ustvari 57 eura mW. Neka svaki građanin pogleda burzu, prešli smo magičnu brojku već udaramo i u 600 – kazao je Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Građani koji su uložili u solarne elektrane ili energetsku obnovu svojih domova lakše će podnijeti poskupljenja. Oni koji nisu dugoročno bi trebali razmisliti upravo o tome, a kratkoročno – štedjeti.
– Ljudi trebaju biti racionalni prije svega, ali teško ćete smanjiti grijanje ako imate malu djecu doma, teško ćete vi smanjiti tu temperaturu na 19 – 21. Svi znamo da je to stvar izbora, nego potrebe. S druge strane, oni koji mogu racionalnije se ponašati, cijene energenata su do sad bile u socijalnoj energiji, pa je bilo i razbacivanja energije – rekao je za RTL Vladimir Sabo, energetski stručnjak.
Upravo razbacivanje energije trebala bi biti okosnica kod donošenja novih mjera, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
– Vladine mjere, ako idu u cilju intervencije u tržišne cijene, bile bi potpuno pogrešne. Vidimo da u razvijenim zemljama vlade razmišljaju kako bi poticale štednju, mjerama i mehanizmima, a kažnjavali rastrošnost. Uvoditi premije za one koji štede, a kažnjavati one koji to ne čine – kazao je Novotny.
U posljednjoj udarnoj turističkoj suboti ove sezone broj izdanih računa pet je posto veći nego iste subote lani, dok je iznos fiskaliziranih računa veći za čak 20 posto. S takvom zaradom Vlada lakše promišlja kako će pomoći građanima u krizi.
