Svake godine 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje, a sve je počelo prije 52 godine u SAD-u. Nakon što je u siječnju 1969. došlo do izlijevanja nafte u Santa Barbari, zobg čega je uginulo više od 10.000 morskih lavova, ptica, tuljana i dupina, senator Gaylord Nelson pokrenuo je niz velikih ekoloških prosvjeda diljem države.
Čak 20 milijuna Amerikanaca izašlo je na ulice na Dan planeta Zemlje kako bi pokazali što misle o posljedicama industrijalizacije na okoliš i ljudsko zdravlje. Danas je fokus uglavnom na globalnom zatopljenju i potrebom za obnovljivim izvorima energije.
Ove godine tema je “Investiraj u naš planet” s naglaskom na borbu protiv klimatskih promjena i ublažavanje njihovih posljedica.
– Suočena s izazovima u području klime i okoliša, EU postavlja ciljeve, osmišljava mjere i prati inicijative sukladne Europskom zelenom planu. Do 2050. Europa će postati prvi klimatski neutralan kontinent. Promišljenim, odgovornim i učinkovitim ponašanjem pojedinaca, vlada i industrija, ostvarit ćemo taj cilj, ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Poručuju kako Hrvatska kroz provedbu međunarodnih ugovora, sporazuma i strategija, aktivno smanjuje emisiju stakleničkih plinova, povećava otpornost na klimatske promjene i ublažava nastanak šteta od ekstremnih vremenskih događaja.
U Ministarstvu kažu kako su emisije stakleničkih plinova koje degradiraju prirodne ekosustave, posebice šuma i močvara, temeljni uzroci klimatskih promjena i ekstremnih pojava. Međutim, upravo je u prirodi ključ za ublažavanje i prilagodbu jer su ekosustavi prirodni ponori za ugljik iz atmosfere i rješenje za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena.
– Zato borbi protiv klimatskih promjena i zaustavljanja gubitka bioraznolikosti treba pristupati koordinirano iz svih sektora i segmenata društva kako bi se osigurao sinergijski pozitivan učinak, a sva ulaganja treba planirati i provoditi na način da ne čine štetu okolišu i doprinose klimatskim i ciljevima bioraznolikosti, poručuju iz Ministarstva.
Fosilna goriva hrane Putinov ratni stroj i zakuhavaju klimatsku kašu
Predsjednik Zelene akcije Luka Tomac u izjavi za Hinu ističe kako je klimatska kriza te najnovije upozorenje Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) definitivno još jedan alarm za uzbunu. Upozorava i na globalno zagađenje plastikom i na trend daljnje devastacije čitavih ekosustava koji doprinose gubitku i krizi bioraznolikosti, te dovodi do ozbiljnih nestašica osnovnih resursa za život milijuna ljudi.
– Pandemija koja je obilježila prošle dvije godine, ali i trenutni rat u Ukrajini pokazali su da ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima ne samo da doprinosi klimatskim promjenama nego je i uzrok konflikata i ratova. Postizanje energetske neovisnosti te ulaganje u razvoj otpornih zajednica i gradova za trenutne i buduće krize je moguće jedino s hitnim ulaganjima u lokalne obnovljive izvore energije, poput sunca i vjetra koji su najčišća, ali i najjeftinija opcija, poručuje Tomac.
– Na Vladi i HEP-u je da osim ulaganja u velike elektrane obnovljivih izvora energije omoguće i olakšaju građanima prijeko potrebno aktivno sudjelovanje u energetskoj tranziciji što bi u nekoliko godina dovelo do solarizacije desetine tisuća krovova, ističe Tomac.
