GORNJI HORIZONTI „Prevođenje vode ne ugrožava nikoga, hidroakumulacije štite deltu Neretve od poplava“

– Višenamjenski Hidrosustav Trebišnjica” je jedan od najvećih integralnih razvojnih projekta u ovom dijelu Europe koji se realizira sa ciljem ravnomjernog razvoja područja Istočne Hercegovine. Od prvih ideja o realizaciji ovog sustava, kao i tokom izgradnje, vodilo se računa o ravnoteži između potreba za razvojem regije i očuvanja prirodnih karakteristika kao i objekata značajnih za povijest i kulturu naroda koji tu živi. Drugu etapu projekta (Gornji horizonti), čija je realizacija tek započeta, karakteriziraju naglašena komponenta poljoprivredne proizvodnje, vodoopskrba i poboljšanja vodnog režima rijeke Bregave i Hutovog blata. Prevođenje dijela voda (oko 30%) iz slivova rijeke Bune i Bregave ne ugrožava srednje i male vode ovih tokova jer one većinom potiču iz vlastitih slivova i na njih se na može utjecati sa realizacijom bilo kakvih hidrotehničkih objekata.

Zatim se voda preko Popovog polja i Kompenzacijskog bazena Svitava vraća u Neretvu.

HE ČAPLJINA ŠTITI METKOVIĆ OD POPLAVA

Posljednjih desetak godina Metković je imao nekoliko velikih poplava (i ove je zime zabilježen visok vodostaj Neretve u Metkoviću). U međuvremenu je izgrađen nasip za obranu od poplava. Pomažu li Gornji horizonti u borbi sa poplavama i viškom vode u Neretve ?

– Što se tiče poplava one su najčešće posljedica izuzetno velikih padavina koje se događaju istovremeno na području oba sliva (Neretve i Trebišnjice). Kritično područje je Svitava – Neretva koje je pod istovremenim utjecajem nizvodnih dijelova dva hidroenergetska sustava (HET-a i Hidroelektrana na Neretvi) čiji utjecaj nije zanemariv u period ekstremnih padavina. Izgradnjom novih akumulacijski prostora u uzvodnim područjima oba sustava (gornja Neretva i Gornji horizonti) takav problem se može značajno ublažiti. U cilju zaštite Metkovića od poplava projektnom i planskom dokumentacijom te vodoprivrednim dozvolama za elektranu Čapljina predviđeno je zaustavljanje rada elektrane kada je protok Neretve u Metkoviću veći od 1400 m3/s a nivo vode u donjem kompenzacijskom bazenu dostigne 5,00 m n. m. Nužnost izrade upravljačkog modela sinkroniziranog rada oba sustava je sugeriran još prije nego što je PHE Čapljina postala operativna. To je jedini način da se velike vode stave pod kontrolu. Zadržavanje voda u akumulacijama Gornjih horizonata smanjiti će se velike vode Neretve a time i učestalost intenzitet poplava u delti Neretve.

MONITORNIG IZVORA OD KONAVALA DO NERETVE

Generalno mišljenje je da Gornji horizonti „kradu“ vodu iz Neretve zbog čega će nestati bisere prirode kao što su Buna, Bunica i Bregava, Neretve. Ekološke udruge pa i političari u BiH i Hrvatskoj tvrde da će se isušiti Hutovo blato i da će sve postati pustinja kao u Sahari?

– Da bi se pratio utjecaj izmijenjenog režima površinskih i podzemnih voda već 1950, znači pet godina prije no što su izgrađeni prvi objekti, urađen je katastar 120 izvora uključujući izvore duž obale mora, od Konavala do delte Neretve i duž doline Neretve do Bune. Jedan dio ovih izvora je opremljen za hidrološki monitoring. Ni u jednom slučaju nije utvrđen negativni utjecaj na minimalne protoke spomenutih izvora. Poznato je da je, daleko prije izgradnje hidroelektrane Čapljine, pod utjecajem plime dolazilo do zaslanjenja voda u delti i duž toka rijeke Neretve. Tada je u području Kuti registrirano utjecanje slane vode u pojedine izvore. Intenziviranje utjecaja mora je dijelom i posljedica intenzivne ekspoloatacije šljunka između Metkovića i Gabele, koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća više od 20 puta premašila količinu koju Neretva donosi.

Pozitivni efekti višenamjenskog sustava HET su nemjerljivi: mogućnost upravljanja vodnim režimom, poboljšana vodoopdskrba, unapređenje poljoprivrede, energetsko iskorištavanje, očuvanje ekosustava, poboljšanje postojećeg demografskog trenda, formiranje trajnih vodnih površina, turizam i u cjelini značajno poboljšane životnog standarda.

MATEMATIČKI MODELI

Imate li matematički model da praćenje i iskorištavanje podzemnih vodotokova?

– Projektom “Gornji horizonti” je planirano da se iz slivova Bune i Bregave prevede oko 30% (20 m3/s) vode u već izgrađeni dio Hidrosustava Trebišnjica). To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji protok Neretve u Mostaru (197,4 m3/s), ili dvanaest puta manje od protoka neposredno nizvodno od ušća Bune (250,7 m3/s). Nakon energetskog iskorištavanja prevedenih voda na elekranama prve etape (Trebinje I, Trebinje II i Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Nakon izgradnje Gornjih horizonata 65% – 70% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može utjecati bilo kakvim tehničkim rešenjima. Naprotiv, pošto je ostvarenje perfektne vododrživosti dovodnog kanala i akumulacije u Nevesinjskom polju teško ostvarivo treba očekivati da gubici iz akumulacije pozitivno utječu na minimalne protoke rijeke Bune.

SANACIJA KORITA BREGAVE

Poplavne vode u Dabarskom polju otječu kroz Ponikvu prema izvorima Bregave. Korito Bregave prema Stocu i dalje nizvodno je porozno pa voda ponire dalje prema Deranskom blatu. U sušnom period, kada je minimalni protok na izvorima Bregave između 400 i 500 l/s, do Stoca se izgubi više od polovine. Projektom Gornjih horizonata je predviđena sanacija korita a u period minimalnih protoka dovođenje iz sustava 1 – 2 m2/s do izvorišne zone Bregave. Pošto se sanacija korita predviđa samo do kraja urbanog dijela grada Stoca sva voda koja ponire duž nizvodnog toka Bregave ističe na Drijenu i drugim izvorima po obodu Deranskog blata. To je značajno povećanje dotoka u odnosu na prirodno stanje u sušnom periodu.

Vode Popovog polja su otjecale prema Hutovom blatu samo u period kada Trebišnjica tekla čitavom dužinom, odnosno kad je najniži dio Popovog polja poplavio. U ljetnom periodu Trebišnjica je presušivala u dužini od 65 km tako da u Popovom polju nije bilo ni kapi vode. Od preko 70 izvora koji su registrirana u Hutovom blatu, u prirodnim uvjetima, 42 presušuju a isticanje na ostalim je svedeno na minimum.

NEMA STRAHA OD POTRESA

Kritičari projekta tvrde da će zbog poremećenih donosa u vodotokovima i podzemlju krenuti serija potresa. Koliko je to realno?

– Što se tiče potresa koji su izazvani formiranjem dubokih akumulacija oni su registrirani prilikom punjenja akumulacije “Bileća” koja je duboka do 100 metara. To su bili potresi male magnitude i bez većih štetnih efekata. Na području Gornjih horizonata nisu predviđene duboke akumulacije pa se ne očekuju potresi veće energije. Ukoliko se dogode to će biti potresi koje je većinom moguće registrirati samo instrumentalno.

PRIMJER RIJEKE KARUN U IRANU

Možete li dati neki primjer prevođenja vode u svijetu kao primjer dobre prakse u prekograničnoj suradnji ?

– Kao primjer sličnog projekta može se navesti uređenje vodnog režima rijeke Tenesi (Tennessee Valley Authority, USA) i njenih pritoka. Projekt obuhvaća sedam američkih država i prostire se na 100.000 km2. Da bi se uredio vrlo nepovoljni prirodni vodni režim izgrađeno je 29 brana i raseljeno 15.000 obitelji. Što se tiče prevođenja vode iz jednog u drugi sliv interesantan je primjer iz Irana. Voda se uzima iz sliva rijeke Karun (na kome su izgrađene tri velike brane) i prevodi za navodnjavanje velikog poljoprivrednog područja kod Isfahana i rehabilitacije riječnog toka kroz grad. U vegetacijskom periodu rijeka presuši zbog intenzivnog navodnjavanja. Dužina posljednjeg od tri izgrađena tunela za prevođenje vode je 23 kilometra a promjera 4,9 metara.

Stanislav Soldo/Dubrovački vjesnik