Rak debelog crijeva je među najčešćim sijelima raka u našoj županiji. Prema spolu ovaj rak je na trećem mjestu prema učestalosti obolijevanja kod muškaraca, iza raka prostate i raka pluća, dok je kod žena odmah iza raka dojke, piše Dubrovački vjesnik.
Posljednjih godina, i u Hrvatskoj i u našoj županiji, prisutan je porast incidencije i umiranja od ovog sijela raka. Unatoč ovim poražavajućim podacima, stanovništvo u dobi od 50 do 74 godine u pravilu se ne odaziva pozivu na probir raka debelog crijeva koji im svake dvije godine stiže na kućnu adresu.
Strah od kolonoskopije
U svibnju ove godine započeo je peti ciklus provedbe nacionalnog programa kojim su obuhvaćeni rođeni od 1947. do 1971. godine.
– Odaziv na ovaj nacionalni program još uvijek je nezadovoljavajući. Uvijek napominjemo da bi on trebao biti daleko bolji na što djelom utječe i složenost uzorkovanja stolice kroz tri dana, nelagoda od obavljanja kolonoskopskog pregleda kod pozitivnog ishoda testa, ali i strah od dijagnoze raka – objašnjava prim. dr. Marija Mašanović iz Zavoda za javno zdravstvo DNŽ, ujedno koordinatorica Nacionalnog programa za ovu županiju.
Testiranje se radi samo osobama koje odgovore na poziv, pošalju suglasnost i nakon toga im zavodi za javno zdravstvo šalju omotnicu s testom za nanošenje uzoraka stolice. U omotnici su tri kartončića na koja se tri uzastopna dana nanosi uzorak stolice uzet s različitih mjesta, kako bi se što bolje obavilo testiranje. Priložena je adresirana i frankirana omotnica za slanje uzoraka.
U 2019., četvrtina pozvanih osoba se odazvala pozivu, od kojih je 71,5 posto poslalo uzorke testova stolice na oku nevidljivu krv. U pandemijskoj 2020. godini, na probir se odazvalo još manje pozvanih – 19,22 posto, a stolicu je testiralo njih 64,62 posto. Do kraja listopada ove godine odazvalo se samo 15,40 posto pozvanih, a njih 45,69 posto se testiralo. Iz ovih podataka županijskog Zavoda za javno zdravstvo vidljivo je kako više od 75 posto pozvanog stanovništva ignorira vrlo jednostavnu pretragu koja bi im mogla spasiti život.
– U svakoj godini uvijek se nalazi određeni broj odazvanih osoba koje ne zatraže testove, ali pošalju povratni odgovor, jer su u sustavu praćenja bilo zbog bolesti probavnog sustava ili su testirali stolicu i obavili kolonoskopiju izvan Nacionalnog programa. Iako je provedba svih preventivnih programa bila zaustavljena par mjeseci početkom 2020. godine, naknadno je svim osobama poziv i bio uručen. I dalje je evidentno da odaziv nije zadovoljavajući. Poželjan odaziv je 65 posto pozvanih osoba u ciljnoj populaciji, dok bi 45 posto bilo zadovoljavajuće. Na žalost, mi smo daleko od ovih pokazatelja – navodi dr. Mašanović.
Pandemija je utjecala na nešto niži odaziv nego ranije. Mnogi bez simptoma, opterećeni egzistencijalnim problemima, poziv su zanemarili, na njega zaboravili, a to nije dobro. Sugovornica, specijalist javnog zdravstva, upozorava kako je testiranje stolice na oku nevidljivu krv kroz ovaj probir namijenjen prvenstveno zdravoj populaciji koja nema nikakvih simptoma bolesti i da u stresnim situacijama kakva je pandemija COVID-19 ne smijemo zanemariti zdravlje niti se oglušiti na organizirane probire kojima se prevenira otkrivanje poremećaja u kasnijim, najčešće uznapredovalim stadijima bolesti.
– U slučaju raka debelog crijeva, u Hrvatskoj je to na žalost pravilo, a ne iznimka – komentira sugovornica.
U porastu
U našoj županiji, u prosjeku 80 do 100 osoba godišnje oboli, a 40 do 50 umre. U 2018. godini oboljelo je 60 muškaraca i 35 žena. Prosječno svaka šesta osoba preminula od raka u našoj županiji u 2019. umrla je od kolorektalnog raka (33 muškarca i 24 žene).
Tim našeg zavoda primijetio je kako je u 2019. godini među obrađenim uzorcima stolice bilo 4,94 posto pozitivnih nalaza, a u 2020. godini i više – 7,08 posto, što je povezano uglavnom s osobama koje već od prije imaju probleme i razvijenu svijest o važnosti preventivnih pregleda. U ovoj godini, do 30. listopada, udio pozitivnih nalaza uzoraka među testiranima bio 3,59 posto, što je blizu Europskih smjernica ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
– Uz testiranje u sklopu ovog probira spomenula bih i kolonoskopiju. To je dijagnostička i terapijska pretraga izravnim pregledom sluznice debelog crijeva s cjevastim optičkim instrumentom čime se može otkriti izvor krvarenja u stolici koje nije vidljivo okom. Uzroci pojave krvi u stolici mogu biti razni, od krvarećih hemoroida, do upalno promijenjenih vrećastih proširenja crijeva (divertikli) i polipa, izraslina na sluznici debelog crijeva koje nastaju nekontroliranim rastom stanica, a zapravo predstavljaju predstadij raka.
One promjene koje se otkriju u stadiju polipa, mogu se u potpunosti odstraniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Međutim, osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede. Valja napomenuti da sve osobe ovaj pregled ne obavljaju preko uputnice svog liječnika obiteljske medicine. Pacijenti odlaze u privatne zdravstvene ustanove odakle se podaci ne prikupljaju objedinjeno kroz informacijski javnozdravstveni sustav – navodi dr. Mašanović.
Uspoređujući podatke o obolijevanju prije uvođenja Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i sada, dr. Mašanović kaže kako je vidljivo da nije došlo do pada incidencije niti umiranja, već su ti pokazatelji u porastu.
Prema dostupnim povratnim informacijama, u 2019. godini otkrivena su četiri slučaja raka kod osoba koje su se testirale u toj godini, u 2020. pandemijskoj godini dva slučaja.
Međutim, otkriva se preko 40 polipa koji predstavljaju predstadij raka u osoba koje ne bi ni znale da ih imaju bez ovakvog pregleda. Upravo je to glavni cilj ovog Nacionalnog programa: otkriti rak dok još nema simptome! Ovakvi nalazi, poručuje dr. Mašanović, dokazuju svrhovitost probira, ali dodaje kako još uvijek postoji prostora za motiviranje ljudi na odaziv, prenosi Dubrovački.
Hrvatska statistika
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo -a iz 2018., u Hrvatskoj je od ovog raka obolio 2.121 muškarac (2143 oboljelih u 2017.) i 1508 žena (1516 oboljele u 2017.), dok je prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2019. godini od ove bolesti umrlo 1258 muškaraca i 838 žena (prosječno godišnje oboli oko 2800 osoba, dok njih 1800 umre).
