Neretva je, čak sve do Metkovića, sve slanija pa je u njoj sve više morskih riba, što je opasnost za one domaće vrste. Također, na nekim dijelovima, rijeka je toliko slana da se ne može koristiti za navodnjavanje.
Hoće li i kada brana s prevodnicom i ribljom stazom spriječiti zaslanjenje?
Klimatske promjene i globalno zatopljenje imaju velik utjecaj na morske ekosustave južnog Jadrana i Dubrovačko-neretvanske županije. Smanjen je dotok slatke vode, a more, koje je teže, ulazi sve više u rijeku. Ribe koje žive u slanim vodama prate more i ulaze sve dublje u rijeku. Takve promjene predstavljaju opasnost za hrvatsko ribarstvo.
Neki dijelovi Neretve toliko su slani da ga poljoprivrednici ne mogu koristiti za prijeko potrebno navodnjavanje nasada.
U Metkoviću je svojedobno bilo predstavljeno rješenje koje je uz pomičnu pregradu na Neretvi uključivalo riblju stazu i prevodnicu koja bi omogućavala nesmetan prolaz i većim plovilima kao što su minikruzeri koji danas plove do Metkovića. Ta brana bi ujedno spriječavala ulazak morske vode, te omogućavala dostatne količine vode za natapanje. Hoće li i kada takva pomočna pregrada na Neretvi biti izgrađena, ostaje nam vidjeti…
Problemi su i u moru
Problemi i u moru, ribe iz Sredozemnog mora koje su se prije samo pojavljivale u Jadranu i zimi odlazile, sada ostaju jer se Jadran zagrijao.
Institut za more u posljednjih 20 godina bilježi sve više novih planktonskih vrsta, i to sve više toplovodnih.
Trenutno se događa taj bloom mnemiopsisa, želatinozna vrsta slična meduzi, ali pripada skroz drugoj skupini. Ona je napravila velike probleme u Crnome moru gdje je kolabiralo njihovo ribarstvo jer je jela riblja jajašca i mlađi i ostali zo plankton, tako da je trebalo desetljeće dok se to opravilo i sad je trenutačno njen bloom u sjevernom Jadranu”, kaže Rade Garić, Institut za more.
Tek daljnja istraživanja i vrijeme pokazat će hoće li ovakve nove vrste ostaviti posljedice na hrvatsko ribarstvo, ali opasnost itekako postoji.
dnevnik.hr
