Od nedavno Senjani se mogu pohvaliti sa “senjskom mandarinom”. Za to su krivi Gabrijela i Andrija Vukelić, mladi poduzetni ljudi čija je ljubav povezala kraj uz Neretvu i Senj u priči o mandarini.
Draga Gabrijela možete li mi povezati Senj i Opuzen kroz vašu priču ?
Rođena sam i odrasla uz Neretvu, u kraju mandarina. Andrija i ja oboje smo magistrirali ekonomiju i turizam u Iki, gdje smo se i upoznali. O Senju sam znala samo kako kažu da je najvjetrovitiji grad u Hrvatskoj i nisam imala želju to osjetit. Ipak planovi koje smo imali doveli su nas baš tu. Nedavno smo doselili i planiramo ostati u Senju!
Rođeni ste u kraju mandarina, u obitelji koja ju uzgaja , možete li nam malo više o tome
U mojoj se obitelji mandarine uzgajaju već generacijama i od toga se uglavnom uvijek živjelo. Nalazimo se baš u srcu Delte Neretve. Imamo oko 1500 stabala mandarine, od najranije sorte do one najkasnije. To je posao u kojem nema baš puno odgađanja. Kad treba raditi – radi se. Zato u cijeloj priči sudjeluje obitelj. Ipak moram priznati da, iako sam prvo dijete, ja sam u obitelji bila najljeniji radnik. Uvijek sam bila ona kojoj je bilo “najteže”. Uzgoj mandarine izgleda romantično kad vidite fotografiju punog stabla žuto narančastih plodova, ali iza toga je cijela godina rada. Mandarina je osjetljiva na vremenske uvjete, hladnoću, previše ili premalo vode, štetnike, a svaka godina donese neki novi izazov. Berba počinje sredinom rujna i traje do prosinca, ovisno o sorti i vremenskim prilikama.
To onda znači da ćemo u Senju imati svježu mandarinu sve do prosinca?
Berba počinje sredinom rujna i traje do prosinca, ovisno o sorti i vremenskim prilikama. Posebno je važno da se plod bere u pravom trenutku. Mandarina ne može čekati “još tjedan dana”. Kad je spremna – spremna je. Danas Andrija i ja želimo pokušati cijelu tu priču razviti malo dalje od Neretvanskih otkupnih stanica gdje mandarine prolaze razne procese dok dođu do krajnjeg kupca.
Baš zbog toga što znamo uobičajeni put mandarine do našeg stola koji potraje a kvaliteta voću se gubi čini mi se da smo sretnici koji mogu dobiti svježu mandarinu. Koliko vašoj mandarini treba vremena da dođe do nas?
Najvažnije nam je da do ljudi stigne što svježija. Mandarina se u Opuzenu bere dan ili dva prije nego je pošalju, mi je preuzimamo i pakiramo istu večer i ona zatim ide vama. Od stabla do našeg štanda prođe otprilike dva dana. Nema dugog skladištenja i putovanja.
A kako se jedan Senjanin snašao u mandarinama ?
Recimo da je prošao ubrzani neretvanski tečaj poljoprivrede. Najbolje je usvojio brojanje gajbi koje smo napunili. Redovito bi stao da ih ispočetka izbroji kako bi bio siguran koliko smo ubrali.
A sada nam recite ono najvažnije, kako do naše “senjske mandarine” ?
U Senju nas zasad možete pronaći samo pored Restorana Martina na našem štandu od 8-16 svaki dan (nedjeljom do 14). Sve informacije o dolasku novih količina, terminima i ponudi objavljujemo u grupi Neretvanske mandarine Senj i okolica pa je najbolje pridružiti se i pratiti objave. Tamo ćemo uvijek javiti sve nove informacije o proizvodima i vremenu kada smo u okolnim mjestima.
Držim da je ova priča vaš i Andrijin i profesionalni izazov i uvjerena sam da imate planova i ideja za dalje
Naravno, osim mandarine imamo i drugog voća i povrća. Nadamo se dovesti vam i jagode i lubenice sljedeće godine.
Mandarina ima ogroman potencijal za preradu. Ideje imamo, samo ih treba polako pretvarati u stvarnost. Tek smo počeli, pa ćemo vidjeti gdje će nas ova priča odvesti. Drago nam je što smo u svemu ovome zajedno i što polako nešto gradimo. Za sada je najvažnije da mandarine budu dobre, ljudi zadovoljni, a za sve ostalo ima vremena.
I za kraj kažite nam riječ dvije o vašem doživljaju Senja?
Inače volim manje gradove gdje se ljudi znaju. Senj ima nešto svoje. Nije grad koji se trudi svakome svidjeti na prvu, ali kad ga upoznate, ostane vam pod kožom.
Ovo je jedna lijepa priča dvoje mladih ljudi čija ljubav je povezala Opuzen i Senj kroz jednu poduzetničku ideju o mandarini. Ali ja ću naći poveznicu dva kraja i kroz daleku povijest slavnih i neustrašivih neretvanskih gusara i jednako tako poznatih i nepobjedivih senjskih uskoka, čija ustrajnost, volja i usmjerenost ciljevima uvijek može biti uzor i u razvijanju i osnaživanju poduzetničkih ideja. U tom duhu Gabrijela i Andrija samo hrabro naprijed.
Tekst: Marija Zudenigo/portal Indirektno
