Luka Ploče

SLOBODNE ZONE: Prednjače one u lukama, prvak je Rijeka te Ploče

U svim zonama u prošloj godini bilo je 89 korisnika, a te tvrtke ostvarile su prihod od 1,97 milijardi kuna. Taj rezultat poboljšan je u odnosu na prethodnu godinu za oko 9 posto, međutim to je daleko od nekadašnjih poslovnih ostvarenja.

S ulaskom u EU slobodne zone kod nas su izgubile na atraktivnosti, jer su poduzetnici koji su poslovali na njihovu području ostali bez prednosti i posebnog carinskog i poreznog tretmana.

Zone su nakon prijelaznog razdoblja ostale zanimljive uglavnom samo onima koji posluju s “trećim” zemljama. Nekoć najveća Slobodna zona Varaždin ugašena je 2016., a sada u službenoj evidenciji Hrvatska još uvijek ima 11 zona, međutim, od toga života ima samo u njih osam.  Dvije su slobodne zone koje su osnovale županije, Splitsko-dalmatinska i Krapinsko-zagorska, u postupcima likvidacije, koji u oba slučaja još uvijek traju, dok je Slobodna zona Kukuljanovo i nakon dugog niza godina još uvijek bez ikakvih aktivnosti.

Inače, Splitsko-dalmatinska i zona Kukuljanovo površinski su najveće, neusporedivo s ostalima – prva se prostire na više od dva milijuna četvornih metara, a druga na milijun. Aktivnosti, kako je vidljivo iz izvješća o poslovanju koje se odvija u slobodnim zonama, a koje je usvojila Vlada na jučerašnjoj sjednici, trenutno se odvijaju življe u lučkim zonama u Puli, Splitu, Rijeci i Pločama, u kojima je ukupno gledajući nešto manji broj korisnika, ali one ostvaruju veći prihod i više ulažu, a i bitno su profitabilnije poslovali od onih u zonama na kopnu.


U svim zonama u prošloj godini bilo je 89 korisnika, a te tvrtke ostvarile su prihod od 1,97 milijardi kuna. Taj rezultat poboljšan je u odnosu na prethodnu godinu za oko 9 posto, međutim to je daleko od nekadašnjih poslovnih ostvarenja. Promijenjena je i struktura djelatnosti, jer prije ulaska u EU dominirala proizvodna djelatnost, a najviše su bile zastupljene metaloprerađivačka i industrija tekstila, te proizvodnja autodijelova, dok danas prevladavaju skladištenje i prateće usluge, te trgovina, a manje od trećine poduzetnika bavi se proizvodnjom.

Od svih slobodnih zona, ona u Zagrebu, na Jankomiru, broji najviše poduzetnika, ukupno 24, no ona ipak nije lider po ostvarenim prihodima. U zoni Osijek ostvarena je gotovo četvrtina prihoda u slobodnim zonama, više od 476 milijuna kuna, a neznatno manje, 464 milijuna, bilježe poduzetnici u zoni Ploče. Zagrebačka slobodna zona je ujedno i po svim kriterijima imala slabiji rezultat na godišnjoj razini.

Promatrano po broju zaposlenih kod poduzetnika u zonama, prednjače ponovno one u lukama. Prvak je Rijeka u kojoj je zaposleno 830, te Ploče sa 692 radnika, a u svim zonama ukupno je nešto manje od 2900 radnih mjesta. Više od milijardu kuna uprihodovano je kroz izvoz, uključujući i prodaju na europskom tržištu, no kod većine zona prevladavaju kao najvažnija tržišta Kine, Švicarske, Srbije i BiH, a od EU-zemalja prevladavaju Italija, Austrija, Slovenija i Poljska.

Hrvatska je inače još uvijek EU lider po broju aktivnih slobodnih zona. Ukupno ih je na području Unije 82, uključujući i naše, a jedine članice koje ih nemaju su Austrija, Belgija, Irska, Nizozemska, Slovačka i Švedska. A dok u Hrvatskoj slobodne zone gube privlačnost, ponajviše zbog kompliciranih administrativnih procedura, vođenja evidencija ulaza robe, vozila i ljudi na području zona, te kontrola, posljednjih godina broj zona u EU je povećan, jer su po jednu otvorile Mađarska, Cipar i Ujedinjeno Kraljevstvo. A kada se ostvare najavljena gašenja, više od nas slobodnih zona imat će samo Litva.

poslovni.hr

foto: ppa.hr

Možda ti se sviđa

Luka Ploče

Luka Ploče d.d. otvorila račun na Facebooku

Luka Ploče d.d. je danas obavijestila da je na najpopularnijoj društvenoj mreži, facebooku otvorila svoje službene stranice. Prateći trendove, Luka
Luka Ploče

Luka Ploče organizirala iskrcaj 80 Hyundai strojeva

Luka Ploče organizirala je iskrcaj ukupno 80 Hyundai strojeva- rovokopača i utovarivača za tvrtku Lager, što je najveća pojedinačna isporuka