Luka Ploče

Luka Ploče pretekla Luku Rijeku i podigla izvoz za čak trećinu!

Dvije su važne značajke kompanijske izvozne statistike koje odskaču u prošloj godini – snažan pad izvoza kod najveća tri izvoznika i impresivan izvozni uzlet nekoliko tvrtki koji je donekle pokrio minus vodećih. U prvoj grupi, nažalost, sva tri vodeća poduzeća ili kako ih volimo nazivati naše izvozne perjanice – Ina, Pliva i Boxmark Leather, imaju čak dvoznamenkasti pad izvoznih prihoda.

Ukupno te su tri tvrtke na godišnjoj razini izvezle 1,58 milijardi kuna manje. Ina i dalje ima uvjerljivu prednost pred ostalima, ostvaruje dvostruko veći izvoz od drugorangirane Plive, ali je on za 880 milijuna kuna manji nego prethodne godine.

Zanimljivi su, inače, podaci o izvoznim rezultatima najvećih hrvatskih zračnih luka. Na listi vodećih izvoznika nalazi se njih tri – dubrovačka, splitska, te zagrebačka. Kao luke u važnim turističkim destinacijama prve dvije jadranske zračne luke već su nadmašile izvozne prihode zagrebačke, koja je i osjetno niže rangirana, no razlika je dodatno povećana u korist dubrovačke i splitske luke.


I u morskim lukama zanimljivi su trendovi. Luka Ploče, naime, lani je pretekla Luku Rijeka i po prihodima i po osvarenom izvozu. Pločani su izvoz podigli čak za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, dok je Riječanima biznis u padu. Među vodećim izvoznicima, osim Uljanika, svi su veliki brodograditelji – dvije Brodosplitove tvrtke (Brodosplit Holding i Brodograđevna industrija Split), Viktor Lenac, te Brodogradnja Trogir. Lenac je lani prepolovio izvozni rezultat, no niša remontnih poslova u kojoj je jak ovaj brodograditelj sve je aktivnija, pa iz kompanije očekuju popravak ovih rezultata.

Ukupno je u prošloj godini, inače, samo devet tvrtki imalo izvoz veći od milijardu kuna, s time da je to povećanje u odnosu na godinu ranije, ali, kako ističe predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago, povećava se ukupan broj izvoznika. Ono što je po njegovoj ocjeni i dalje boljka u našem izvozu jest da prevladavaju u ukupnom izvozu još uvijek proizvodi manjeg stupnja složenosti. Nažalost, kvalitetni kadrovi za proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednosti traženi su na međunarodnom tržištu i proizvođači koji se razvijaju u tom smjeru suočavaju se i s tim problemom koji slabi njihove pozicije u ugovaranju novih poslova. Vjetar u leđa razvoju tog izvoznog kapaciteta dalo bi se i konačnim ozbiljnijim stimuliranjem R&D aktivnosti vladinim mjerama i poreznom politikom, što Hrvatski izvoznici stalno zagovaraju i traže od Vlade i resornih ministarstava.

Poslovni Dnevnik