Luka Ploče

Bunkering stanica u Pločama riješit će veliki problem opskrbe plinom u Bosni i Hercegovini

17.09.2019., Zagreb - Konferencija Snaga Hrvatske Energetike u organizaciji Poslovnog dnevnika odrzana je u maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Panel diskusija, Nafta i plin. Barbara Doric. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Naftni terminali Federacije BiH (NTF) krenule su u ozbiljan projekt izgradnje tzv. bunkering stanice, odnosno stanice za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) koja bi bila smještena na prostoru NTF-ova terminala u Luci Ploče i koja bi se najvećim dijelom opskrbljivala iz hrvatskog LNG terminala na Krku. To drugim riječima znači i novog potencijalnog zakupca kapaciteta terminala koji ionako muku muči s interesom zakupaca. Tim je povodom nedavno u Zagreb doputovao i direktor Naftnih terminala Federacije Josip Tomić kako bi na susretu s Barbarom Dorić, direktoricom tvrtke LNG Hrvatska koja vodi projekt izgradnje terminala na Krku, osigurao podršku i pomoć u realizaciji ovog ambicioznog plana. Informacija koja je do Nacionala došla neslužbenim kanalima vrlo se brzo pokazala točnom jer nam je službeno potvrđena i u tvrtki LNG Hrvatska i u NTF-u.

Naime, bunkering stanica koja osigurava prihvat i daljnji transport LNG-ja cestovnim ili željezničkim putem koja ujedno služi i kao opskrbna stanica za brodove i cestovna transportna vozila pogonjene LNG-jem, idealno je rješenje za potrošače u BiH jer ta zemlja nema razvijenu plinsku mrežu, a interes potrošača za zamjenom dosadašnjih pogonskih sustava na dizel onima na plin – posebno u velikim tvrtkama i javnim ustanovama – itekako postoji. No osim potrošača u BiH, NTF računa i na interes brojnih tvrtki i poljoprivrednih proizvođača u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kojima bi korištenje plina u zagrijavanju staklenika i plastenika, ali i u rashladnim komorama za skladištenje poljoprivrednih proizvoda osjetno smanjilo troškove poslovanja. Uz sve to, čini se da je važnost projekta prepoznata i u Sjedinjenim Američkim Državama, iz kojih stižu signali podrške.

NTF je trgovačko društvo sa sjedištem u Pločama, registrirano je kao hrvatska tvrtka, no u 100-postotnom je vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH), odnosno njihove tvrtke Operator Terminali Federacije (OTF) koja na prostoru Luke Ploče vodi terminal za prijem, pretovar, skladištenje i otpremu naftnih i drugih tekućih derivata. Direktor NTF-a Josip Tomić Nacionalu je potvrdio da ideja o izgradnji bunkering stanice za prihvat LNG-ja na prostoru terminala nije novijeg datuma. O njoj, rekao je, razmišljaju već gotovo četiri godine.


„Uprava NTF-a Ploče još je koncem 2016. izašla s idejom o prijemu, skladištenju i otpremi LNG-ja odgovarajućim kontejnerima do potrošača, izgradnjom bunkering stanica za opskrbu brodova. Potaknuo nas je projekt LNG Hrvatska, odnosno izgradnja prihvatnog terminala LNG na Krku koji bi mogao biti i glavni dobavni izvor LNG-ja za tržište južne Hrvatske, BIH i moguće šire regije“, objasnio je Tomić u izjavi za Nacional.

Projekt je potom zastao nakon što je 2017. LNG terminal u Hrvatskoj ušao u fazu neizvjesnosti i nakon što je postalo upitno hoće li hrvatski projekt uopće biti dovršen. No nakon što je krajem siječnja ove godine hrvatska vlada donijela konačnu odluku o investiranju dodatnih 100 milijuna eura državnih sredstava za potrebe dovršetka gradnje terminala, ideja bunkering stanice u Pločama ponovno je oživljena. Osnovni razlog i motiv za navedenu ideju, kazao je Tomić, Uprava NTF-a vidjela je u proširenju svog djelokruga poslovanja i povećanja profitabilnosti poslovanja. Podsjetio je da NTF već obavlja sličnu djelatnost prihvata, skladištenja i otpreme naftnih derivata, da ima obučene stručne djelatnike, pogodnu lokaciju i slobodan prostor kao i dobar dio izgrađene infrastrukture te da se izgradnjom LNG terminala na Krku otvara mogućnost ekonomične opskrbe LNG-jem plinom na tržištu južne Hrvatske i BIH koja je samo djelomično plinificirana.

‘Vidjet će se hoće li aktualno političko vodstvo Federacije BiH prepoznati važnost projekta i interes za BiH koji će nadići nacionalne i lokalne političke interese’, rekao je Josip Tomić, direktor NTF-a

„Uprava NTF-a bila je motivirana i činjenicom da energent LNG istovremeno daje tri energije: mogućnost korištenja plina za proizvodnju električne i toplinske energije za grijanje objekata, korištenje plina za grijanje plastenika, staklenika i industrijskih hala te kao glavnog energenta u rashladnim komorama za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, što bi trebalo biti od velikog interesa za poljoprivredu u dolini Neretve i u dijelovima BIH gdje se već uzgaja voće i povrće“, kazao je Tomić.

Zbog toga je u rujnu ove godine u Ploče pozvao predstavnike 50-ak tvrtki i poljoprivrednih proizvođača – potencijalnih korisnika LNG-ja iz Dubrovačko-neretvanske županije i iz BiH – kako bi im predstavio projekt. „Svi su oni snažno podržali ideju“, potvrdio je Tomić, podsjetivši da BiH nema ekološki prihvatljive energente te se najvećim dijelom oslanja upravo na uvoz. Prema prezentaciji do koje je došao Nacional, NTF je potencijalnim korisnicima predstavio sve mogućnosti korištenja plina, ali i benefite koje taj energent kao značajno jeftiniji od dizel goriva ili lož ulja koja danas prevladavaju u BiH, donosi u pogledu snižavanja troškova poslovanja. U prezentaciji se navodi da je LNG idealni energent u područjima u kojima ne postoji razvijena plinska mreža te da će se LNG u Ploče dovoziti s Krka posebnim brodovima (tzv. LNG baržama).

Na NTF-ovoj bunkering stanici pretovarivat će se u LNG cisterne ili pak željezničke kompozicije (tzv. kriotejnere, posebno prilagođene za transport LNG-ja na niskim temperaturama) koje će ukapljeni plin prevesti do krajnjih potrošača. Pritom im je u kratkim crtama pojašnjena i potreba prilagodbe postojeće energetske infrastrukture za prelazak na novi energent koja uključuje i instaliranje vanjske prihvatne jedinice za kriotejnere. Napominje se i da bi novi dobavni pravac plina preko Ploča mogao odigrati i stratešku ulogu kao alternativni pravac u slučajevima prekida isporuke plina plinovodima. Potencijalni su potrošači tijekom prezentacije pozvani da se udruže u zajedničku inicijativu kako bi se projekt lakše i brže realizirao. A da projekt bunkering stanice u Pločama uvelike ovisi o konačnoj odluci vlade FBiH kao vlasnika NTF-a, neizravno nam je potvrdio i Tomić. On je objasnio da je projekt još u fazi razrade ideje i da je sljedeći korak taj da projekt prepoznaju vlasnik NTF-a Ploče (Vlada FBIH), Lučka uprava Ploče i tvrtka LNG Hrvatska te izrada studije opravdanosti projekta. Njegov optimizam i vjera u povoljan ishod plana, kaže, leži i u činjenici da su važnost projekta prepoznale i Sjedinjene Američke Države. Naime, američki izaslanik Ureda za Europu i Aziju američkog Ministarstva energetike (Department of energy – DOE, Office of European and Asia Pacific Affairs) Daniel Milstein prije nekoliko tjedana je, čuvši za projekt, sa svojim izaslanstvom posjetio NTF i u razgovoru s Tomićem podržao ideju i obećao konkretnu pomoć SAD-a u cilju povećanja energetske konkurentnosti na tržištu zapadnog Balkana.

Prošlotjedni sastanak direktorice tvrtke LNG Hrvatska Barbare Dorić i direktora NTF-a Tomića potvrđen nam je i u tvrtki LNG Hrvatska, u kojoj napominju da je izgradnja bunkering stanice za opskrbu brodova LNG-jem kao pogonskim gorivom u Pločama (do 2030. godine) ionako predviđena Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva, s još šest potencijalnih lokacija duž jadranske obale. Valja podsjetiti da bunkering stanice, odnosno stanice za opskrbu brodova i kopnenih transportnih sredstava LNG-jem kao sve prihvaćenijim alternativnim gorivom više nisu daleka budućnost, već sve realnija sadašnjost, pa tako se ni Luka Ploče nije posve slučajno našla na listi luka u kojima je u bližoj budućnosti bila predviđena gradnja infrastrukture za opskrbu LNG-jem. Naime, potencijal korištenja LNG-ja kao pogonskog goriva za cestovna vozila, željeznicu i plovila unatrag pet godina prestao je biti tek dobra volja pojedinih tvrtki ili transportnih kompanija i prerastao je u obavezu svih zemalja članica EU-a. Izglasavanjem Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća Europe od 22. listopada 2014., kojom se regulira uspostava infrastrukture za korištenje alternativnih goriva, članice Unije prihvatile su obavezu implementacije odredbi Direktive u svoje nacionalne zakonske okvire, a korištenje alternativnih goriva prihvatile su sve zemlje članice EU-a i kao jedan od ključnih temelja za razvoj Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Network TEN-T). Njezin je cilj povezivanje 94 glavne europske pomorske i riječne luke i 38 ključnih zračnih luka europskih metropola sa željezničkom mrežom i autocestama (tzv. Plavi koridori – Blue Corridors), a na svakom od većih prometnih čvorišta planira se izgradnja postaja za alternativna goriva, koje uključuje i LNG.

Dio TEN-T mreže bit će i Hrvatska. Donošenjem Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva iz prosinca 2016. godine, a potom i Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva RH koji je Vlada prihvatila u travnju 2017. godine, stvoren je pravni okvir za snažniji prodor alternativnih goriva u hrvatski nacionalni transportni sustav kao ekološki prihvatljivijih i financijski isplativijih goriva. Paralelno s dovršetkom LNG terminala na Krku priprema se i projekt gradnje prve hrvatske bunkering stanice u riječkom akvatoriju. CEF (Instrument za povezivanje Europe za razdoblje od 2014. do 2020. godine namijenjen ulaganju u infrastrukturne prioritete Europske unije u području prometa, energetike i digitalne tehnologije) već je za izradu projektne dokumentacije i potrebne dozvole i studije osigurao iznos od 1,3 milijuna eura. Prva bi takva stanica u Rijeci trebala biti puštena u pogon do 2025. godine, a potom bi do 2030. slične opskrbne točke trebali dobiti i Pula, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik za pomorski promet, Slavonski Brod i Vukovar za promet na unutarnjim vodama te Zagreb, Rijeka i Osijek za cestovni promet. Dijelom TEN-T mreže i Plavih koridora (Multi APPRO projekt EU koridora intermodalnog prijevoza) u budućnosti će postati i BiH, čime projekt bunkering stanice u Pločama dodatno dobiva na težini.

Pozitivnu priču o bunkering stanici na prostoru NTF-ova terminala u Pločama mogao bi zasjeniti jedan problem: financije. Kroz poslovanje NTF-a posljednjih nekoliko godina vuče se afera dugovanja prema londonskoj tvrtki Deltagrip Trading kojoj je NTF zbog navodno nelegalno raskinutih ugovora o zakupu skladišnih kapaciteta, a temeljem presude Arbitražnog suda Međunarodne gospodarske komore u Parizu (ICC) iz 2012. godine, bio dužan isplatiti odštetu od pet milijuna dolara i 1,1 milijun eura s pripadajućim zateznim kamatama. Da bi dug bio podmiren, vlada BiH kao vlasnik NTF-a, kako bi Terminale spasila od stečaja i potpune propasti, bila je prisiljena 2013. podići kredit čija otplata i danas opterećuje poslovanje NTF-a. Prema financijskom izvješću o poslovanju NTF-a za 2018. godinu (koje se podnosi prema hrvatskim zakonima jer je NTF registriran u Hrvatskoj), tvrtka posluje pozitivno i u 2018. je ostvarila dobit od 5.752.185 kuna uz dobru iskorištenost skladišnih kapaciteta od čak 95 posto. No u izvješću se navodi da „zbog lošijih rezultata u prethodnim godinama, NTF još uvijek ima problema s likvidnošću, financijskom stabilnošću i zaduženošću“. Najveći gubici nastali su upravo u spomenutom arbitražnom postupku, jer su troškovi arbitraže, odvjetnika i ostali rashodi stvorili veliki gubitak od 62,4 milijuna kuna u 2012., zbog čega je NTF bio prisiljen podići kredite i zadužiti se kako bi isplatio obveze i zaustavio stečajni postupak. NTF je zbog tog razloga poslovao s gubitkom i u 2013. i 2014. Od 2015. NTF posluje pozitivno, dobit je ostvarena i u 2018.

‘Potaknuo nas je projekt LNG Hrvatska, odnosno izgradnja prihvatnog terminala na Krku koji bi mogao biti i glavni dobavni izvor LNG-ja za tržište južne Hrvatske, BIH i moguće šire regije’, kaže Tomić

No pred tvrtkom se još uvijek, kako se navodi u izvješću revizora, nalazi obveza refinanciranja kreditnih obveza vlasnika, ali i obveza ulaganja u modernizaciju, rekonstrukciju i dogradnju dotrajale infrastrukture terminala kako bi mogao nastaviti s poslovanjem. Bez tih ulaganja, navodi se u izvještaju, upitan je nastavak pozitivnog poslovanja te se tvrdi da to nije moguće izvršiti iz vlastitih sredstava. „Ove okolnosti ukazuju na potrebu za operativnim i financijskim restrukturiranjem NTF-a u cilju stabilizacije poslovanja. Potrebna je dokapitalizacija od strane vlasnika (OTF), kao i pronalaženje povoljnijih dugoročnih kreditnih izvora kojim bi se postojeći krediti refinancirali po povoljnijim uvjetima, kako bi se prebrodio novčani jaz između vlastitih i potrebnih sredstava za pokriće potrebnijih investicija“, navodi se u izvještaju. A u mišljenju neovisnog revizora stoji da „ti događaji i okolnosti … ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može uzrokovati značajnu sumnju u mogućnost Društva (NTF) da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem“.

Uzevši u obzir to izvješće i relativno nepovoljnu financijsku situaciju tvrtke, zanimalo nas je iz kojih bi izvora NTF mogao financirati izgradnju bunkering stanice. Iz spomenute prezentacije koja je u rujnu predočena potencijalnim korisnicima buduće stanice spominje se i plan da se za realizaciju projekta zatraže i sredstva iz fondova Europske unije predviđena za financiranje energetskih projekata od važnosti za diverzifikaciju energetskih pravaca, što je dio potrebnih sredstava. Preostali dio bi, prihvati li Vlada FBiH cijeli projekt, trebao osigurati zainteresirani investitor kojega tek treba pronaći. Postavili smo isto pitanje o izvorima financiranja buduće bunkering stanice i direktoru Tomiću.

„Točno je da je NTF u razdoblju od 2010. do 2014. imao probleme u poslovanju i da je imao gubitak, međutim to poslovanje je stablizirano i u razdoblju od 2015. do 2019. poslujemo s dobiti. U međuvremenu je vlasnik kapitala (Vlada FBIH ) dokapitalizirao NTF i poslovanje je danas profitabilno. NTF planira davati uslugu prihvata, skladištenja, punjenja i otpreme LNG –a i ako studija opravdanosti investiranja pokaže profitabilnost NTF će potražiti investitore, a što ne isključuje i opciju da Vlada FBIH bude investitor. Drugim riječima, nije u planu da NTF bude investitor, jer NTF je skladištar i distributer naftnih derivata ugovornih patnera, a takav posao planiramo obavljati i sa LNG-jem“ objasnio je Tomić.

Dobra volja NTF-a, inicijalni plan, interes potencijalnih potrošača i mogućnost suradnje s hrvatskim terminalom nesumnjivo postoje. Vidjet će se hoće li aktualno političko vodstvo Federacije BiH prepoznati važnost projekta i u njemu i interes za BiH koji će nadići nacionalne i lokalne političke interese te ga podržati u njegovoj realizaciji. U tom bi se slučaju lakše pronašao i potencijalni financijer projekta koji bi koristio i BiH i Hrvatskoj kao susjednim zemljama.