Od Udruge građana Škanj smo dobili konkretan prijedlog rješenja problema kanalizacije u Pločama (od Gradske plaže do Baćine) te pripadajuće priopćenje, koje u cijelosti prenosimo:
Ako na trenutak dopustimo sebi i izađemo iz okova političkih, poslovnih, osobnih i kojekakvih drugih ega i ideoloških utočišta, zateći ćemo se u svima nam zajedničkoj stvarnosti.
Pločanska stvarnost je vrlo uzak životni okvir koji ima tendenciju daljnjeg sužavanja.
Uzak životni okvir podrazumjeva čitav niz problema koji su osnovni uzrok sve intezivnijeg iseljavanja posebno naših mladih i obrazovanih sugrađanki i sugrađana.
Dakle, ne ulazeći u razloge i ne upirući prstom u bilo koga u našoj životnoj okolini, možemo konstatirati čitav niz negativnih tendencija koje zabrinjavaju. Stoga, vođeni onom starom da ne možeš raditi isto,a očekivati drugačiji rezultat, moramo razmisliti o novim modelima koji bi pomogli u diversifikaciji gospodarske slike našega grada.
Ploče su lučki grad, a to očito nije dovoljno. Kad znamo da su istovremeno nastajali luka i grad Ploče razumljivo je da je teško prihvatiti, a još teže razdvojiti njihove životne funkcije koje su sve do procesa privatizacije najčešće bile sinkronizirane u ostvarivanju zajedničkog interesa. Sraz oko ideje o TE na ugljen nam je, iako grubo i agresivno, ali ipak i više nego jasno dao do znanja da Luka i Grad mogu biti na potpuno međusobno konfliktnim i isključivim pozicijama. Prisjetimo se na trenutak te nedavne borbe protiv samodostatnosti, bezobzirnosti i isključivosti onih koji Ploče doživljavaju kao dio luke, a ne luku kao dio Ploča. Te borbe Davida i Golijata. Privatizacija je očito učinila svoje, ali narod je ipak rekao zadnju riječ. Narod je stavio sve na svoje mjesto. Spomenuti sraz ostavio je iza sebe čitav niz političkih, poslovnih pa i osobnih konflikata. Činjenica da su određena vrijednosna i interesna raslojavanja još uvijek aktualna svjedoči o veličini sraza interesa, a u konačnici i ideja o budućnosti našega grada.
Zato nam se čini potrebnim naglasiti, naravno uz svo dužno i iskreno poštovanje onoga što je Luka Ploče bila i što može biti, da je grad Ploče ipak nešto puno više, puno složenije i konačno puno više naše nego što je to Luka Ploče. Znači, proces poistovjećivanja gospodarske slike grada s osnovnom lučkom djelatnošću i s njom povezanom disperzijom djelatnosti očito se ne može nastaviti. Ekonomski je neodrživ, a i društveno neprihvatljiv jer sužava spektar potrebitih zanimanja i ne daje odgovore na životna pitanja u našim Pločama. Posljedično možemo zaključiti da dosadašnje promišljanje Ploča isključivo kao lučkog grada jednostavno, narodski rečeno “više ne pije vode“.
Da ne bi bilo zabune i krivog tumačenja odmah želimo reći tj. potvrditi očito,a to je da su Ploče neosporno lučki grad i da će takve i ostati. No uporno zaboravljamo da Ploče nisu samo lučki grad. Ploče su i primorski grad. Ploče su i neretvanski grad. Zašto, zbog čega i zbog koga su ove činjenice potiskivane i zašto se uporno ne uzimaju u obzir pri promišljanju i realizaciji budućnosti Ploča?
Posljedice ovakvog uskog promišljanja života Ploča su vidljive na svakom koraku. Najveća posljedica s kojom se susrećemo je ravnodušnost. Kao da smo uvjerili sami sebe i druge da su Ploče to što jesu i da je je to gotova stvar.
Ipak, ako razgolimo sva mudrovanja, jasno je da je Luka Ploče nastala i razvijala se zahvaljujući nekad bogatom i potrebitom bosansko-hercegovačkom zaleđu. Takvo zaleđe više ne postoji i daljnje poslovanje Luke Ploče ovisi o nekom novom bogatom i potrebitom zaleđu ili da se u njoj troši ono što se u nju doveze, što je i bio pokušaj sa termoelektranom na ugljen u Pločama. Unatoč svim problemima na lokalnoj razini, na žalost možemo konstatirati da je jedan od osnovnih problema Luke Ploče i svega što ona podrazumjeva to što nije poslovno pozicionirana i što je na neki način zatočenik činjenice da nije saživljen Paneuropski prometni koridor Vc. Otuđenost luke od njene neposredne životne okoline, njena uska specijalizacija, kao slaba i skupa propusnost roba do nekog novog, za sada neodređenog, bogatog i potrebitog zaleđa ubire svoj danak. Ovo je istina s kojom ne smijemo likovati, već je trebamo biti duboko svjesni. Trebamo je znati kako bismo lakše prepoznali i priznali sami sebi da smo zapostavili očito, da je svjesno i nesnovano zapostavljen razvoj Ploča kao neretvanskog grada i Ploča kao primorskog grada.
Trebamo prepoznati trenutak i potrebu suglasja i međusobno potpomognutog razvoja Ploča kao lučkog, neretvanskog i primorskog grada.
Jednostavno trebamo okrenuti ploču. Trebamo moći vidjeti drugačije Ploče. Trebamo vjerovati u Ploče koje su kreativne bar toliko da koriste vlastite potencijale kojima su okružene. Trebamo stručno slobodne i kreativne Pločane koji će promišljati budućnost Ploča izvan zadanih okvira, a rekao bih i izvan postavljenih amova.
Da bi ovo ostvarili trebamo sami sebi reći da smo prestali prepoznavati i rješavati čak i vlastite probleme (koji su lako riješivi) i sa čijim bi jednostavnim rješavanjem otvorili vrata novoj perspektivi nas samih i naših Ploča.
Uzmimo za primjer činjenicu da u ova ljetna vremena, već više od dva desetljeća, mi Pločani moramo sjesti u auto ili kajić da bi se doveli do mjesta (uglavnom nekoliko kilometara dalje od Ploča) gdje se možemo okupati bez straha od zagađenog mora koje nas okružuje u našim gradu.
Ovaj konkretan problem, stečenom inercijom razmišljanja, više i ne primjećujemo pa ga i ne pokušavamo riješiti. Jednostavno smo živi problem pripisali nekoj višoj i nedodirljivoj sili i stavili ga na gomilu s oznakom „TO TAKO MORA BITI“.
Evo, upravo na ovom primjeru, mi iz Škanja želimo ukazati da se stvari realno mogu mijenjati te da je došlo vrijeme da se to i napravi.
Želimo napomenuti da su Ploče primorski grad. Želimo ukazati na izniman turistički potencijal spoja mora (uvala V. Pošta) i Baćinskih jezera kao i predivnog ušća rijeke Neretve. Želimo reći da u tom okruženju iznimnog turističkog i poljoprivrednog potencijala luka treba biti netko tko surađuje, potpomaže, a ne netko tko je na suprotnoj strani.
Želimo reći da u okruženju u kojem se spominju milijarde kuna ulaganja postoji realna potreba građana Ploča, a to je da im se omogući kupanje u svome gradu, kao što to mogu i stanovnici drugih primorskih naselja i gradova. Da bi se ovo omogućilo potrebno je samo cca tri milijuna kuna investicija i to u svoj grad, u grad u kojem se ostvaruje profit, u grad čiji građani to jednostavno zaslužuju.
Kako bi se dogodine u ovo vrijeme mogli prošetati i bezbrižno kupati u moru, u svojim Pločama na plažnom prostoru od gradske plaže pa sve do Baćinskog doma, ponavljam da je potrebno samo cca tri milijuna kuna. Je li to puno i prezahtjevno? Nije i ne smije biti. Radi se o jednostavnom izmještanju kanalizacijskih ispusta koji onečišćuju uvalu V. Pošta (konkretno idejno rješenje s troškovnikom možete vidjeti ovdje)
Čisto i za kupanje bezopasno more prvi je korak u promišljanju Ploča kao primorskog i turističkog grada. Konačno, odgovorimo sami sebi možemo li napraviti ovu malu konkretnu promjenu u kvaliteti života, a veliku u promjeni razmišljanja o vlastitom gradu.
Kad svemu pridodamo i to da je izmještanjem vojnih djelatnosti došlo do napuštanja velikih i atraktivnih područja u našem gradu uočavamo i potencijal za urbanu regeneraciju Ploča.
Konačno, zašto tragom stvarnih životnih iskustava i Ploče ne bi prihvatile turizam kao strategiju vlastite regeneracije?! Ako uz turizam uvežemo i kulturu u najširem smislu riječi, oživit ćemo dvojac koji se sve više zajedno promiče u okvirima šire strategije lokalnog gospodarstva.
U ostalom, Ploče i kao neretvanski grad imaju svoj turistički potencijal (kamp, kiteboarding itd). Očito život ne čeka. Prigrlimo i uljuđeno potpomognimo ono što nam se ionako dešava.
Drugo naličje Ploča koje se odnosi na Ploče kao neretvanski grad susreće se s realnim problemom uređenja odnosa gospodarenja obradivim površinama. Bez obzira na kompleksnost ovog problema, kojega dijeli cijela dolina Neretve, ovom prilikom želimo istaći drugi problem koji je puno veći, a koji također dijeli cijela dolina Neretve. Želimo istaknuti problem, koji ako se ne riješi, problemi gospodarenja površinama neće ni postojati ili će biti potpuno trivijalan.
Govorimo o problemu navodnjavanja na području cijele Donje Neretve, na koji, nažalost, stručnjaci već godinama bezuspješno upozoravaju. Naime, zbog nepostojanja sustava navodnjavanja poljoprivrednici Donje Neretve su primorani sami pronalaziti načine kako navodnjavati zemlju tijekom sušnih ljetnih mjeseci. Većina njih uglavnom su agrarno nedovoljno educirani pa osim pretjeranog korištenja kemikalija i umjetnih gnojiva, koriste površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je najčešće zaslanjena. Na taj način devastiraju zemljište, smanjuju njegovu plodnost i potiču pojavu slane pustinje sa potpuno neplodnim tlima.
Ova kratka digresija je nedovoljna da bi prokazala složenost problema s kojim se susreću Ploče kao neretvanski grad, ali je dovoljna da ukaže na potrebu životnog zajedništva, nedjeljivosti i usmjerenosti jednih na druge u svim i među svim lokalnim jedinica vlasti u Donjoj Neretvi kad je u pitanju navodnjavanje.
Posebnu odgovornost imaju nositelji vlasti u gradovima Donje Neretve (Ploče, Opuzen i Metković). Odgovornost po ovom pitanju dijeli i Županija kao i resorno ministarstvo.
Više je nego jasno da se cjelokupno gospodarstvo Donje Neretve treba bazirati na principima održivog razvoja koji uzima u obzir potrebe daljnjeg gospodarskog razvoja i očuvanja ekološke ravnoteže tog prostora.
Prioritetne gospodarske grane u Donjoj Neretvi (poljoprivredu, ruralni turizam, trgovinu i tranzit) pogrešno je promišljati i temeljiti samo na proračunima pojedinih lokalnih jedinica vlasti. Stoga dozvolimo struci da kaže svoje i na stručnom uporištu potaknimo realnu politiku zajedništva (zajedničke stavke proračuna za zajedničke probleme), što je jedini održivi put razvoja na ovom našem predivnom životnom prostoru.
U ovom vremenu neke čudne „grabeži“, između ostalog i za energijom, želim nas sve skupa podsjetiti i na sljedeći podatak. Insolacija je klimatski čimbenik koji ima izrazito povoljne vrijednosti u ovom našem Bogom danom prostoru,a iznosi 2704,8 sati na godinu ili 7,4 sata dnevno, što je valjda jasna preporuka svim energetičarima, ma gdje god bili i za koga god radili.
Svrha ovog članka je potaknuti rasvjetljavanje mogućnosti disperzije gospodarske slike Ploča u kontekstu ostvarive strategije prometne, kulturne, turističke, poljoprivedne i urbane regeneracije. U ovaj proces rasvjetljavanja, a rekao bih i buđenja, nastojat ćemo uključiti što je moguće veće stručne autoritete, a posebno one koji su životno vezani za ovaj naš predivni kraj. Ljudi iz struke su voljni pomoći, čak i ukazuju na neodrživost stanja u kojem se nalazimo. Za ime Boga poslušajmo struku i poštujmo znanje, poštujmo ljubav prema ovom kraju koju iskazuju ljudi koji ne traže ništa, već samo žele dati. Osigurajmo napokon životni okvir zajedništva politike i struke.
Konačni cilj je pravovremeno i argumentirano doprinjeti da i dokumenti prostornog planiranja na državnoj, županijskoj i gradskoj razini (koji su u procesu izrade) omoguće Pločama takav širi razvoj. Da bi se ovo ostvarilo potreban je i širi društveni angažman, na koji ovim putem pozivamo, a čije osnovno obilježje treba biti uljuđeno i stručno zajedništvo javnog, poslovnog i civilnog sektora.
Ideološke konflikte i raslojavanja kao i ona koja su proizašla iz sraza oko realizacije ideje TE ostavimo iza sebe. Nemamo vremena za prizemna nadmudrivanja i jeftino pokazivanje mišića,a za većinu nas skupim i nepotrebnim populizmom.
Potaknimo ideju Ploča s puno većim i drugačijim životnim okvirom od trenutnog. Zato, drage sugrađanke i sugrađani, krenimo s ovim skromnim korakom, a to je realizacija idejnog rješenja koji bi omogućio da se Pločani ljeti kupaju u Pločama i iste te Ploče počnu osmišljavati i kao turistički grad. Neka realizacija predloženog idejnog projekta bude sjeme novih Ploča. Novog zajedništva za Ploče koje ćemo svi s ponosom zvati svojima.
Na stranici www.skanj.com pod linkom “GRADE OKRENI PLOČU”, osmišljena je mogućnost svima da iskažu kakve Ploče žele. Predlažite, budimo skupa od prijedloga do realizacije. Budimo skupa u mijenjanju našega grada. Potaknimo i podržimo sve one iz javnog, poslovnog i civilnog sektora i na svim razinama (gradskim, županijskim, državnim) da naše Ploče promišljaju i u planskim dokumentima pozicioniraju ne samo kao lučki već i kao primorsko neretvanski grad.
Naposljetku, mi vam obećavamo da ćemo i dalje ovako usmjereno,realno, ostvarivo, korak po korak i odlučno u skladu sa spomenutim ciljem razmatrati primjere najbolje prakse i davati preporuke za poduzimanje mjera u smjeru ostvarenja takve politike.
Tekst: www.skanj.com
Foto: blog.dnevnik.hr/matijevici/
