Budućnost cijelog svemira nije baš blistava, diplomatski rečeno. Nediplomatski, to je najtužnija priča ikad ispričana. Svemir će, sudeći po sadašnjim kosmološkim spoznajama, završiti u hladnoj smrti, kada će svaki atom biti beskonačno mnogo udaljen od bilo kojeg drugog atoma i nestat će bilo koji oblik inteligencije u svemiru. Ovaj dio svemira također ne očekuje baš blistava budućnost, to je tek mrvicu manje tužna priča. Ali je zato bliska budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 godina u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu više neće biti niti gladnih, niti siromašnih, niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti trend poboljšanja uvjeta života za većinu ljudi na Zemlji.
Naravno, nije sve idealno. Mi danas živimo u svijetu ubrzanja, kada se puno stvari oko nas odvija izuzetno velikom brzinom, a tu su još izazovi klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Od naših odgovara prema tim izazovima ovisit će bliska i dalja budućnost ljudskog roda. Kako se najbolje suočiti sa svim ovim izazovima, hoćemo li i kada ćemo razviti umjetnu inteligenciju koja bi nas mogla zamijeniti, hoćemo li uspjeti postići da se ciljevi ljudskog roda poklope s ciljevima te umjetne inteligencije, je li budućnost čovječanstva u samouništenju ili proširenju na druge zvjezdane sustave, samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom predavanju, kao podloga i poticaj za diskusiju koja će uslijediti.
Prof. dr. sc. Ivica Puljak gostuje u Narodnoj knjižnici u Pločama u utorak 6. studenog u 19:00, a predavanje je naslovljeno kao Budućnost svemira i ljudskog roda.
