Kultura

Ploče je idealno mjesto za kruzersku luku

Na početku ono najbitnije: Ploče su jedini grad na svijetu koji u krugu polumjera 100 km zračne linije ima 14 lokacija upisanih na UNESCO-v Popis ili pristupnu listu svjetske baštine

Kada velikim kruzerom uplovite u neku metropolu na Mediteranu kao što su Napulj, Marseille, Barcelona, Casablanca ili Istanbul, na meniju brodara se obično nalazi ponuda od desetak izleta koje putnici, željni upoznavanja drugačijih mjesta i kultura, mogu taj dan odabrati. I sada dolazimo do ogromnog paradoksa koji je samo na prvi pogled neobičan. Naime, niti jedna od navedenih svjetskih destinacija ne može ponuditi atraktivnije i bliže izlete nego što to može učiniti Grad Ploče. Sa svojom budućom putničkom lukom Grad Ploče može putnicima, koji stignu brodovima za kružna putovanja, ponuditi petnaestak vrlo atraktivnih jednodnevnih izleta, s tim da najduži od njih traje deset sati. Sve navedene destinacije za jednodnevne izlete se nalaze u zračnom krugu polumjera 100 kilometara oko Ploča, što znači da su autobusnim prijevozom ili brodom sve dostupne za najviše dva ili dva i pol sata (isto toliko u povratku). Jednostavnom računicom dolazimo do maksimalnih četiri ili pet sati vremena potrebnih za prijevoz, tako da gostima ostaje punih 5 ili 6 sati da uživaju u odabranoj destinaciji, što je više nego dovoljno vremena za organizaciju kvalitetnog programa. Grad Ploče može putnicima s kruzera ponuditi sljedeće jednodnevne izlete na lokacije koje su upisane kao dobra iz Republike Hrvatske i BiH, na UNESCO-vom Popisu svjetske baštine:

  1. Split – povijesna gradska jezgra i Dioklecijanova Palača, udaljenost 136 km autocestom
  2. Trogir – povijesna jezgra, udaljenost 152 km autocestom
  3. Dubrovnik – Stari grad, udaljenost 100 km državnom cestom
  4. Hvar – starogradsko polje, udaljenost 91 km koristeći trajekt Drvenik – Sućuraj ili brod
  5. Cista Provo – srednjovjekovna groblja sa stećcima, udaljenost 91 km autocestom
  6. Mostar – područje Starog mosta i grada, udaljenost 65 km, djelomično autocestom
  7. Stolac – nekropole stećaka Radimlja i Boljuni, udaljenost cestom 60 km

Atraktivni izleti bi se mogli organizirali i na mjesta koja se nalaze na UNESCO-voj Pristupnoj listi svjetske baštine koja iz RH i BiH u blizini Ploča uključuje sljedeće lokacije:


  1. Korčula – povijesni grad, udaljenost 44 km. Ovaj bi se izlet trebalo organizirati brodom
  2. Ston – povijesno-urbanistička cjelina s Malim Stonom, udaljenost 57 km
  3. Brač – pustinja Blaca, udaljenost 90 km. Ovaj bi se izlet trebalo organizirati brodom
  4. Počitelj – historijsko urbano područje, udaljenost 40 km s posjetom Mogorjelu kod Čapljine
  5. Stolac – prirodno i historijsko područje s Daorsonom, udaljenost 60 km
  6. Ravno – špilja Vjetrenica, udaljenost cestom oko 70 km
  7. Blagaj – prirodno i historijsko područje, udaljenost cestom oko 60 km

Nevjerojatnih 14 lokacija od kojih je 7 upisano, a 7 čekaju upis na UNESCO-v Popis svjetske baštine nalazi se u neposrednoj blizini Grada Ploča, iz kojeg je vrlo jednostavno organizirati izlete u navedena odredišta. Ali to naravno nije sve, jer okolica Ploča može ponuditi još niz atraktivnih lokacija za jednodnevne izlete od kojih treba izdvojiti:

  • posjet Orebiću, Lovištu i Spili u Nakovani, udaljenost 50 km, korištenje trajekta za Trpanj
  • izlet u Međugorje, posjet Brdu ukazanja, udaljenost 42 km djelomično autocestom
  • izlet u Park prirode Biokovo i posjet Makarskoj, udaljenost 65 km djelomično autocestom
  • posjet muzeju Narona u Vidu kod Metkovića, udaljenost 25 km
  • posjet Nacionalnom parku Mljet s Odisejovom špiljom i lukom brodoloma sv. Pavla, udajenost 80 km
  • posjet arheološkoj zbirci i galeriji franjevačkog samostana Humac kod Ljubuškog, udaljenost 25 km
  • safari neretljanskom lađom od jezera Kuti do Neretve do Opuzena, udaljenost 15 km

Skorom izgradnjom Pelješkog mosta neke će destinacije postati još bliže, ali za one goste koji ne žele ići na duže rute, u ponudi trebaju biti poludnevni lokalni izleti. Lokalni poludnevni izleti nisu ni malo manje atraktivni od navedenih cjelodnevnih, kao što su posjet Baćinskim jezerima s panoramskim obilaskom lađom, ili ušću Neretve i naravno, posjet ilirskim gradinama u Bristi, Pasičini, Baćini i Plini. Posjet Baćinskim jezerima, putnici mogu poduzeti s kruzera samostalno jer im nije potreban nikakav poseban prijevoz, s obzirom na udaljenost od mjesta gdje bi se brodovi sidrili i vezali. Također mogu prošetati pločanskom rivom i osvježiti se u nekom od mnogobrojnih ugostiteljskih objekata.

Vidi sl. 1 Lokacije s UNESCO-vog popisa svjetske baštine u zračnom krugu polumjera 100 km sa središtem u Gradu Ploče (i drugi relevantni izleti)

Ovo je kapitalna i nenadoknadiva prednost Ploča nad svim konkurentima u razmatranoj vrsti turizma, jer niti jedna druga destinacija na Mediteranu, ali ni na svijetu, ne može se natjecati s Pločama atraktivnošću i blizinom odabranih jednodnevnih izleta, na kojima se temelji kompletna filozofija turizma kruzera. Naime, temeljna poruka je da putnici s brodova za kružna putovanja svaki dan doživljavaju i iskušavaju nešto različito na drugim lokacijama. Uzet ću samo nekoliko primjera za usporedbu:

Iz Casablance u Maroku se nudi jednodnevni izlet u Marrakech koji je udaljen čak 242 km, a ukoliko iz Marseilla želite posjetiti Provansu (Avignon), udaljenost je 114 km. Na našem Jadranskom moru, brodari nude jednodnevni izlet iz Splita u Međugorje s udaljenošću u jednom smjeru od 142 km, dok iz Kopra možete posjetiti Bled koji je udaljen oko 145 km. Drugim riječima, jednodnevne ekskurzije s udaljenošću preko 100 km, pa čak i do 150 km, su sasvim uobičajena praksa brodara koji operiraju kružnim putovanjima, a tu je dokazano Grad Ploče i njegova buduća putnička luka u ogromnoj konkurentskoj prednosti s čak desetak mogućih destinacija svjetskoga glasa u svojoj ponudi (Dubrovnik, Ston, Split, Trogir, Makarska, Mostar, Stolac, Počitelj, Međugorje, Brač, Korčula, Stari Grad na Hvaru, Mljet). Međutim, ova prednost Grada Ploča nije slučajnost, kao što bi netko neupućen mogao pomisliti. Upravo je ilirska baština ili povijesno nasljeđe ovoga prostora odredilo da se Grad Ploče nalazi u sjecištu svih prometnih pravaca bez obzira da li oni dolaze s kopna, rijeke ili mora, kontinenta, otoka ili poluotoka, odnosno s bilo koje strane svijeta. Grad Ploče je jednostavnim rječnikom središte ili centar, sjecište različitih utjecaja i kultura, odnosno najpovoljnije mjesto za susrete i razmjenu iskustava i dobara kao što je to bio tisućama godina. Tako će zasigurno ostati i u budućnosti, osobito ako Grad Ploče usvoji koncept održivog, a ne elitnog ili masovnog turizma kao jednu od svojih temeljnih strategija.

Koncept održivog turizma danas je prepoznat kao jedan od najperspektivnijih u planiranju razvitka područja s velikim kulturnim i prirodnim potencijalima, a u tome posebno mjesto zauzimaju dobra na Popisu svjetske baštine. Stoga je pravilno upravljanje i iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa, važnosti koju turizam ima u povijesnim gradovima, kao i svijest o potrebi zaštite baštine općenito, jedno od najvažnijih pri planiranju razvitka na takvim područjima. (Mrežna stranica Ministarstva kulture RH, https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4642 , preuzeto 3. srpnja 2019. godine.)

Siguran sam kako su stanovnici Grada Ploča konačno raskrstili s projektnim prijedlozima tipa izgradnje termoelektrane na ušću Neretve ili dopuštanju susjednim gradovima kao što je Dubrovnik, da svoje smeće ostavljaju na pločanskom pragu, i to neposredno iznad prekrasnih Baćinskih jezera. Osim mirnog građanskog otpora, koji je iskazan u oba navedena slučaja, nužno je na gradskim upravnim tijelima utvrditi i prihvatiti strategije razvoja koje se baziraju na održivom razvoju i očuvanju povijesne baštine, kako u turizmu, tako i u ostalim važnim djelatnostima. Moramo shvatiti kako turistička budućnost i potencijal Ploča kao destinacije ne leži u elitnom, masovnom ili klasičnom turizmu ljeta, plaža i marina, već u sveobuhvatnom prihvatu putnika i njihovom djelotvornom transferu na druge atraktivne lokacije. Naravno, kako će dio putnika uvijek provesti određeno vrijeme u Gradu Ploče, stoga im trebamo osigurati da ga ugodno iskoriste i nešto vrijedno vide. Stoga je sinergija održivog turizma na bazi revitalizacije tradicijskih zaseoka i kulturne baštine Grada Ploča dobitno rješenje.

Lokacija

Nakon što je Vlada RH darovala, odnosno vratila tzv. „JNA tehničku radionicu“ Gradu Ploče, koja se nalazi na česticama „Pod cestom“, katastarske općine Baćina, počela su lutanja nepripremljenih gradskih čelnika, koji nisu znali što im je raditi s darovanim odnosno vraćenim zemljištem. Zaživjela je ideja o izgradnji marine, odnosno „Luke nautičkog turizma Ploče“ sa čak 400 planiranih vezova na ukupno 9,33 hektara, od čega kopneni dio iznosi 1,34 hektara. Ovakva megalomanska marina koja je predložena kao javno-privatni projekt još uvijek nije dobila ozbiljnije privatne investitore i sva je prilika da će tako i ostati. Ovako zamišljena „Luka nautičkog turizma Ploče“ nema previše smisla, niti realnog uporišta, jer je Grad Ploče van svih jahtaških smjerova zbog isturenog poluotoka Pelješca, koji mu radi zaštitu u vidu grudobrana u Neretvanskom kanalu. Malo će se jahtaša odlučiti uplovljavati i isplovljavati istim smjerom, i to van svih glavnih jahtaških ruta na našem dijelu Jadranskog mora, u akvatorij u kojem zapravo nemaju previše toga doživjeti kružnom plovidbom svojim jahtama. Štoviše, u tijeku je konkretna realizacija marine nautičkog turizma u Vela Luci na otoku Korčuli, koja će privući većinu jahtaša koji su možda i mislili svoja plovila sidriti ili čak držati na godišnjem vezu u Pločama. Budućnost ovog projekta je vrlo izvjesna, stoga su gradske vlasti prešle na rezervne varijante kao što je navoz za izvlačenje i popravak manjih brodica kod Baćinskog doma, ali i javna gradska plaža. To su, za ogroman potencijal uvale Velika Pošta, privremena rješenja, a vjerojatno je i kupanje u zaljevu Ploča vrlo upitno zbog niza različitih zagađenja kojima je svakodnevno izložen.

Obala od Baćinskog doma do Gimnazije Andrije Kačića Miošića je otprilike dugačka 700 metara, tek nešto kraća od dubrovačke putničke obale dužine 750 metara. Dubina mora u tom dijelu zaljeva varira između 12 i 15 metara, tako da je iza „Obale 3“ u uvali Velika Pošta maksimalno dozvoljeni gaz brodova 10 metara, a maksimalna dozvoljena širina broda koji može ući u uvalu Velika Pošta je oko 40 metara. Naravno, i dubina mora prema Portini se smanjuje na desetak metara, stoga je moguće u zaljev Ploča uvoditi samo brodove gaza manjeg od 10 metara, ukoliko se ne bi interveniralo s produbljivanjem podmorja.

Za usporedbu s navedenim mogućnostima zaljeva Ploča za prihvat većih brodova za kružna putovanja, pogledajmo tehničke podatke velikih kruzera kompanija MSC (Poesia), Costa (Luminosa) i Carnival (Magic) koji svakodnevno operiraju s flotom brodova pri tom noseći u utrobi preko 4.000 putnika i članova posade:

  • duljina broda: MSC 293,8 m / Costa 293,5 m / Carnival 306 m
  • širina broda: MSC 32,2 m / Costa 32,3 m / Carnival 37,0 m
  • gaz broda: MSC 7,99 metara / Costa 8,00 m / Carnival 8,40 m
  • broj putnika i članova posade: MSC 4.262 / Costa 3.876 / Carnival 5.057

Većina kruzera u floti najvećih svjetskih brodara je vrlo sličnih tehničkih i maritimnih karakteristika, stoga sa sigurnošću možemo utvrditi kako bi nova putnička obala Grada Ploča mogla istovremeno primiti dva plovila, svaki dužine oko 300 metara i s gazom do 10 metara.

Vidi sl. 2 Tehnička radionica „JNA“, Pod cestom, Baćina

Na fotografiji lijevo se vidi sjeverni dio zaljeva Ploča, akvatorij i lokacija upravo idealni za izgradnju pristaništa  i luke za prihvat većih brodova za kružna putovanja (cruisera)

Manovriranje brodovima za kružna putovanja

U uvali Velika Pošta je moguće manovriranje i velikim putničkim brodovima za kružna putovanja u četverokutu određenom točkama Ploča – rt Prosinova – vrh Biokovske obale – rt Galin, čije su kraće strane zamišljenog nepravilnog trapeza širina 0,178 M odnosno oko 330 metara i duljina 0,26 M odnosno oko 480 metara, dok je kraća dijagonala 0.371 M, odnosno 685 metara.

Naime, u ovom akvatoriju minimalna dubina mora iznosi oko 13 metara, tako da je u njemu moguće okretati i tegliti većinu kruzera u floti najvećih svjetskih brodara, čiji gaz je manji od 10 metara i čija širina ne prelazi 40 metara. Malo koja luka u svijetu ima navedene maritimne tehničke mogućnosti u tako dobro zaštićenoj prirodnoj uvali i to je nešto što moramo iskoristi na dorobit Grada i građana Ploča.

Vidi sl. 3 Mogućnosti manovriranja i dužina / dubina putničke obale u zaljevu Ploča

Infrastrukturni objekti i operativni poslovi

Zaravnati plato tehničke radionice koji je „JNA“ koristila preko 40 godina je upravo idealan prostor za izgradnju infrastrukturnih objekata koji bi bili u funkciji prijema, obrade i transporta putnika na druge lokacije. U svakom slučaju, na ovom prostoru nalazimo već gotovo pripremljenih 700 metara dužine obale i 1,5 hektara kopnene površine na kojima bi bili smješteni odgovarajući lučko-putnički objekti. Kao što sam već rekao, dubina uz obalu iznosi oko 10 metara, iako je prema Portini nešto manja, stoga bi oko pedesetak metara dužine obale trebalo produbiti do odgovarajuće dubine od 10 metara.

Navedene podatke možemo usporediti s jednom od većih mediteranskih luka za prijem kruzera – Savonom u Italiji. Naime, Savona, zajedno sa susjednom Genovom, je druga najveća luka za prijem brodova za kružna putovanja u Italiji i četvrta na Mediteranu, kroz koju godišnje prođe preko 2 milijuna putnika, što čini otprilike 7% od ukupnog prometa kruzera na Mediteranu. U Savoni postoje dva koncesijska operatera za kruzere od kojih prvi upravlja obalama dužine 340, 290, i 2 x 300 metara, kojima je gaz desetak metara, dok drugi operater upravlja s dva pristaništa od 450 i 325 metara dužine i gazom od 9 metara. Uspoređujući tehničke podatke luke za kruzere u Savoni s putničkom obalom u Pločama, možemo lako zaključiti kako su prijemni kapaciteti Savone, odnosno dužina prihvatne obale 3 puta veći od potencijalne pločanske. S druge strane, dužine pojedinačnih obala podešene su da odgovaraju brodovima dužine od oko 300 metara, a i gaz u Savoni je otprilike jednak onom u Pločama.

Od nužnih objekata za prijem velikih brodova za kružna putovanja, osim odgovarajućeg gaza i dužine obale, potrebni su i drugi prijemni objekti kao što su zgrada terminala, pretovarna skladišta i rampe, carinarnica, policija, trgovine i duty free shopovi, parking za osobne automobile, prostor za ukrcaj u autobuse kao i ostali infrastrukturni objekti.

Nužni bi bili i dodatni građevinski radovi u Gradu Ploče, osobito izgradnja jednosmjerne prilazne ceste koja bi se priključila na postojeću prometnu infrastrukturu neposredno prije „Baćinskog doma“. Tako bi putnici s kruzera autobusima odlazili preko prilazne rampe na raskršće Sladinac gdje bi se priključili na državnu cestu D8 Split – Dubrovnik, pa preko Stabline do Čeveljuše, gdje bi se mogli popeti na A1 ili nastaviti prema Metkoviću odnosno Dubrovniku. Povratak bi bio identičnom rutom do Baćinskog doma a potom bi se kod „Komande“, jednosmjernom cestom, skretalo prema Gimnaziji odnosno budućem lučkom putničkom terminalu. Na ovaj način bi se prometom zaobišao sam centar Ploča. Duljina puta potrebnog za priključenje s budućeg putničkog terminala na brzu pristupnu cestu A1, odnsno na najmoderniju prometnicu u RH, iznosi oko 4 km.

 

Koristi za Grad Ploče i njegove stanovnike

Neslućene i nebrojene. Direktne i indirektne. U javnom, ali i u privatnom sektoru.

Nudit će se nova radna mjesta u putničkom terminalu za cruisere, carini, policiji, duty-free shopovima i na parkinzima. Otvaraju se i neslućene mogućnosti za privatne poduzetnike koji bi mogli organizirati prijem kruzerskih putnika, njihov transfer na druge destinacije ili osmisliti atraktivan i zanimljiv program na njima. Onim putnicima koji bi ostali u Pločama nužno je ponuditi dodatne aktivnosti na Baćinskim jezerima ili ušću Neretve. Grad Ploče bi trebao organizirati posebne ture posjeta brišćanskim, pasičinskim, baćinskim i plinjanskim gradinama, s boravkom i autohtonim objedom u obnovljenim dalmatinskim kućama u selima pločanskog zaleđa. Naravno da bi profitirali i lokalni ugostitelji svih vrsta.

Grad Ploče bi mogao ubirati i pristojbu putnika s cruisera, kao i Dubrovnik (da nije bilo krize s korona virusom) koji je od 2021. godine planirao uvesti boravišnu taksu za goste s kruzera u iznosu od jednog eura po gostu, od čega je grad u jednoj godini trebao utržiti oko milijun eura. Dubrovnik je naime u 2018. godini imao posjet od preko 500 kruzera, a druga najveća luka po istovrsnom prometu, ona u Splitu, upola manje. Grad Korčula je na četvrtom mjestu s nešto više od 100 pristajanja kruzera godišnje, dok iza nje dolazi Hvar s približno jednakim brojem dolazaka kao i Korčula. Na taj način ove četiri luke čine gotovo 80% od ukupnog broja prihvata brodova za kružna putovanja u Republici Hrvatskoj.

Prema Državnom zavodu za statistiku u prvoj polovici 2019. godine, rezultati su vrlo slični onima iz 2018. godine jer Dubrovnik je i dalje uvjerljivo vodio s 267, a slijedio ga je Split sa 140 posjeta kruzera. I dalje su na četvrtom i petom mjestu bili Hvar i Korčula s oko pedesetak pristajanja brodova za kružne plovidbe. Jedina luka koja je u “top 5“, a ne nalazi se u krugu od 100 km oko Ploča je Zadar. Ovo je potpuno razumljivo jer Zadar ima mnogo toga ponuditi turistima svojom atraktivnošću, u povijesnom i arheološkom pogledu, ali jedan od razloga porasta posjeta može zahvaliti novoj luci Gaženica čiji je veliki dio namijenjen brodovima za kružna putovanja i koja će, kako vrijeme protiče, dobivati sve više na važnosti.

Čini mi se kako bi pogodno pitanje za „pub kviz“ glasilo: koja se luka nalazi u zemljopisnom geometrijskom središtu, odnosno u srcu teritorija i akvatorija najposjećenijih kruzerskih destinacija u RH, koji zajedno čine četiri petine ukupnog kruzerskog prometa RH, a da pri tome na svojoj putničkoj obali godišnje nema niti 10 dodira brodova za kružna putovanja?

 

Miško Erak, autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

Sve fotografije i karte objavljene u ovom članku su autorsko djelo zaštićene u knjizi:

© Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi

Zahvaljujem kapetanu Petru Bušurelu na pomoći i savjetima vezanim uz dio članka koji se odnosi na manovriranje brodovima za kružna putovanja.