Kultura

Otpad iz Hercegovine zagađuje Neretvu

Što učiniti s krupnim otpadom, koji pluta Neretvom iz gornjeg toka bila je tema razgovora predstavnika grada Metkovića, Hrvatskih voda, ministarstva zaštite okoliša te agencije za upravljanje slivovima Jadranskog mora iz Mostara.

Istaknuto je da različito smeće, među kojim prevladavaju debla i granje te plastična ambalaža ne dolazi samo za visokih vodostaja već i tijekom ljetnih mjeseci što nikako nije dobro za nautički turizam u metkovskoj luci.

Zagađenje je prisutno tijekom čitave godine, istaknuo je Dragan Tolić iz turističke zajednice grada Metkovića. Nažalost i niski vodostaj nam donosi otpad što znači da je područja u gornjem toku Neretve koriste kao divlji deponiji, podsjetio je ovom prigodom Tolić.


Osim što zagađuje okoliš otpad koji pluta Neretvom predstavlja i potencijalnu opasnost za brodove. Naime, debla iz Neretve doplutavala su i u Neretvanski kanala gdje je dolazilo do havarije brodova, koji su se sudarili sa tim deblima.

Istaknuto je kako se u inundacijskom području slijeva rijeke Neretve u Bosni i Hercegovini nalazi desetak ilegalnih divljih deponija te službena deponija grada Čapljina, koja je ujedno i najopasnija po okoliš u donjem Poneretvlju.

Naime, taj gradski deponiji na kojem se nalaze enormne količine otpada, izravno je spojen sa koritom rijeke Neretve, tako da bageri guraju otpad u rijeku.

Dragan Tolić je istaknuo da je do sada ovaj problem prijavljivan različitim službama u Bosni i Hercegovini ali bezuspješno.

Budući u Metković tijekom sezone uplovljavaju mini kruzeri nedopustivo je da inozemni posjetitelji gledaju plastične boce i kese koje plutaju rijekom.

– Stanje je alarmantno i traži žurno postupanje – kazao je Tolić.

Sa njime se složili i Fani Bojanić iz splitske ispostave Hrvatskih voda. Ona je istaknula da je na različitim poslovima čišćenja rijeke Neretve do sada utrošeno oko milijun kuna, a veliki problem za Hrvatske vode je i zbrinjavanje tako prikupljenog otpada te pronalazak radnika za te poslove.

– Problem bi se trebao riješiti na razini dviju država, kazala je Fani Bojanić istaknuvši suradnju Republike Hrvatske i R BiH po pitaju funkcioniranja kanalizacijskog sustava Neum-Mljetski kanal, gdje Hrvatske vode sufinanciraju održavanje tog sustava kako bi se zaštitio Malostonski zaljev.

Sanja Radović iz hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša kazala je da će pitanje zagađenja koje doplutava Neretvom u Republiku Hrvatsku biti puno jasnije nakon donošenja Pravilnika o gospodarenju morskim otpadom, koje se očekuje u srpnju ove godine.

Tako će se definirati prava i obveze te nadležnosti u sakupljanju i odlaganju takvog otpada, koji pristigne u Hrvatsku iz drugih zemlja. Osim otpada u Neretvi, koji stiže iz BIH na obale Pelješca, svjedoci smo doplutavaju enormne količine otpada iz Italije i Albanije, koje u zimskim mjesecima zatrpaju tamošnje plaže.

 

Stanislav SOLDO

Foto: Denis Jerković / CROPIX

slobodnadalmacija.hr