U Kominu i u Staševici održane su javne tribine pod nazivom „NE Termoelektrani“, u organizaciji Građanske inicijative Pravo na zdrav život. Prije prezentacija, u oba mjesta je, nakon hrvatske himne, odana minuta šutnje za poginule branitelje i za Zdravku Srzentića, preminuloga člana GI Pravo na zdrav život.
U Kominu su prezentaciju održali Tomislav Žderić i Željko Markota. Žderić je govorio o pravnim aspektima izgradnje takvog objekta. Istaknuo je nužnost promjene prostornog plana lokalne zajednice, što nije učinjeno, te promjene državnog prostornog plana, koji je višega reda u odnosu na lokalnu zajednicu. Podsjetio je na Uredbu Vlade RH iz 2013. godine, koja određuje građevine od državnoga značaja, koje se grade po posebnoj proceduri, mimo županijskih i lokalnih vlasti. Prisutne je upoznao s činjenicom da je more u blizini Plomina podijeljeno u četiri zone, od koji u prve dvije nema života, te da je država u Plominu zabranila referendum, dok u Pločama takva mogućnost postoji, vjerojatno zbog toga što netko računa na neinformiranost lokalnoga stanovništva. Podsjetio je također na opasnost od potresa, jer je riječ o području na kojem je predviđena mogućnost potresa od čak 9,3 stupnja po Merculy-u, te štetan utjecaj takvoga objekta na poljoprivredu, biološku raznolikost i sl. Na kraju je pozvao prisutne da se izdignu iznad svih podjela, koje neki pokušavaju nametnuti, te da se svi udruže u sprječavanju izgradnje takvoga objekta u Pločama.
Markota je rekao kako bi takva TE u Pločama po snazi bila najveća elektrana u Hrvatskoj, veća i od Krškog (750 MW), te Zakučca (486 MW) i Plomina (350 MW). Istaknuo je dobiti i štetne posljedice TE. Dobiti su: energetska renta 40-50 milijuna kuna godišnje, 150 zaposlenih, povećan lučki promet i zagrijavanje plastenika. Štetne posljedice su: plinovi i zagađenje zraka, hlađenje postrojenja-zagrijavanje mora, velike količine otpadnog materijala, problem zračenja dalekovoda i transformatora, zagađenje tla, devastacija prostora, buka itd. Među štetnim posljedicama posebno mjesto zauzimaju PM 2,5 čestice, veličine 2,5 milijunita dijela metra, nevidljive ljudskom oku, nešto veće od molekule. Vežu se za različite kemijske elemente i nemoguće je spriječiti njihov unos u organizam. Ulaze u pluća i u krvotok čovjeka. Markota je istaknuo kako bi se, u slučaju izgradnje TE, u samo nekoliko godina, potpuno promijenio zrak u promjeru od nekoliko kilometara. Poseban problem je hlađenje postrojenja velikih dimenzija, čija temperatura dostiže i do 600 stupnjeva. Kako bi se navedeno postrojenje hladilo, treba koristiti morsku vodu s velikim volumenom usisa i isisa, prostornog volumena oko 30 metara „kubičnih“ u sekundi,. što bi za posljedicu imalo uništenje flore i faune priobalnog dijela obale.
U Staševici je, osim Žderića i Markote, zanimljivu prezentaciju održala i Maja Erak, koja se osvrnula na posljedice djelovanja TE na poljoprivredu, s naglaskom na dolinu Neretve i s podacima postojećega stanja, kao i s podacima stanja koje bi nastalo pod utjecajem djelovanja termoelektrane. Pri tome je iznijela podatke za druge dijelove Hrvatske, koji su pod utjecajem određenog zagađenja, a koji bi se mogli primijeniti na ovo naše područje. Dodala je da su moguće i dodatne sekundarne negativne pojave, kao što su izgradnja cementare i sličnih objekata, koji mogu služiti kao eventualne spalionice. Kao alternativu svim ovim projektima i posljedicama, predložila je druge pravce u smjeru razvoja energetike na području doline Neretve.
Tekst foto: Ante Šunjić
www.dubrovacki.hr
