• Ana Mušćet: Otok ljubavi
• izložba
• otvorenje 30.11. (subota)
• 19 sati
• Sinagoga, Svilarska ulica, Koprivnica
• izložba ostaje otvorena do subote 7.12., svaki dan od 16 do 19 sati
Priča projekta vrti se oko otoka Mlečića, kojem je Otok ljubavi relativno odnedavno kolokvijalno ime među stanovnicima doline Neretve, konkretno područja Baćinskih jezera i Vrgorskog polja, koje je u narodu i dan-danas poznato kao Jezero. Zašto? Naime, sve do tik pred Drugi svjetski rat, do 1938., poplave današnjeg Vrgorskog polja bile su tako obilne i česte, pogotovo zimi, da je kraj više ličio na jezero nego na polje, što je usprkos izvnarednoj plodnosti vrgorske zemlje imalo itekako negativne posljedice na život stanovnika, seljaka u okolici, jer nije ostavljalo nimalo prostora i vremena za ozbiljan razvoj poljoprivrede, pa su ljudi većinom živjeli u teškoj neimaštini. Zaslugom tadašnjeg župnika Vrgorca i Pasičine, fra Ante Gnječa, i njegovog neumornog rada na pokretanju seljačke zadruge te potrage za potrebnim parama od Splita do Beograda, upravo je ’38. završena dugotrajna izgradnja tunela Krotuše, od Vrgorskog polja / jezera do Baćinskih jezera, čime je znatno snižena razina sezonskih naplavina na površini nekadašnjeg jezera, odonda iznimno plodnog polja koje je napokon moglo dostojno prehranjivati svoj kraj i ljude, što čini do danas. S druge strane, pak, na Baćinskim jezerima, permanentno podizanje razine vode u razdoblju od gotovo stoljeća “rodilo je” otok Mlečić, danas usamljen u ogromnom modrom prostranstvu. U novije vrijeme, nelako dostupan otok bogate vegetacije, ali napučen zmijama, dobio je nadimak Otok ljubavi jer su usprkos prepekama lokalni parovi, ali i turisti, za toplih dana nekoć rado brodicama odlazili tamo da bi vodili ljubav. Takve aktivnosti su otoku priskrbile svježe, lijepo ime, no ono je s vremenom ostali visjeti u zraku jer su se dolasci prorijedili, bilje raslo i vegetacija bujala, sve dok i ljubav na otoku nije postala sjećanje.
Ana Mušćet prepoznala je otočić kao simbol utjecaja ljudskog faktora na prirodni okoliš, posebno u suvremeno doba sve trajnijih i sve mračnijih posljedica njegovog izrabljivačkog odnosa prema svojoj jedinoj domovini ― samoj prirodi ― ali priča o Otoku ljubavi odnos između nje i čovjeka ipak ne predstavlja jednoobrazno, već iz činjenice nepovratne promjene okoliša zbog ljudskog rada (izgradnje tunela) iščitava čitav niz asocijacija koje sadrže brojne raznovrsne konotacije, i pozitivne i negativne.
O autorici:
Ana Mušćet magistrirala je na Akademiji likovnih umjetnosti 2016. godine, pri Odsjeku za kiparstvo, u klasi Slavomira Drinkovića, diplomom summa cum laude. Na Filozofskom fakultetu u Zagreb, 2010. godine stekla je titulu magistre pri Odsjecima za kroatistiku i rusistiku. Finalistica je Essl Art Award nagrade za mlade umjetnike, dobitnica Freedom Award nagrade u Londonu, Posebnog priznanja za doprinos od međunarodne važnosti, Grand Prixa 25. slavonskog biennalea i Nagrade publike na istoj izložbi. Radovi joj se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti u Galeriji umjetnina u Splitu i Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku.
Tijekom 2019. godini realizirala je, sa scenaristicom Leonidom Kovač, grafički roman o životu i radu slikarice Naste Rojc – Ja borac, izdavač kojeg je Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. U svibnju, u Muzeju za modernu i suvremenu umjetnost u Rijeci, realizirala je izložbu Zastave, za koje je u rujnu ove godine nagrađena od strane Zaklade Adris, u području za Stvaralaštvo. Kao jedna od predstavnica suvremene umjetnosti Republike Hrvatske pred Europskom unijom sudjelovala je na izložbi Contemporary Art from Croatia u Frankfurtu. Tijekom 2019. godine sprovela je, uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske umjetničko istraživanje pod nazivom, Titlovanje nijemosti.
Voditeljica je programa i projekata u kulturi, za galeriju CEKAO i galeriju Bernardo Bernardi pri POU Zagreb. Autorica je natječaja za vizualne umjetnike – Radničko. Izvršna je urednica Ilustriranog časopisa za umjetnost i kulturu, 15 dana.
Video rad:
Kamera: Ivan Đelmić
Montaža: Matija Pekić, Maja Predrijevac
Oblikovanje zvuka: Matija Pekić, Maja Predrijevac
Fotografija: Ana Mušćet
Posebna zahvala Anti Štrbiću, Branku Barbiru, Andri i Nikši Bogunoviću, Ivanu Đelmiću, Miši Glaviniću, Matiji Pajiću, Matiji Pekiću i Ispostavi za katastar nekretnina Ploče.
Otok ljubavi realiziran je 2016. godine, uz podršku Turističke zajednice grada Ploča.
– – –
Realizaciju izložbe sufinancirali su:
Grad Koprivnica
Ministarstvo kulture RH
Projekt se provodi uz podršku Zaklade Kultura nova.
