Kultura

Mladen Dugandžić: NOVI PRILOZI NA TEMU –TERMOELEKTRANA U PLOČAMA

Gosp. Mladen Dugandžić nam je poslao svoje viđenje mogućnosti izgradnje termoelektrane na području Ploča. Prije čitanja opsežne analize, utemeljene na znanstvenim istraživanjima provedenim prethodnih godina, preporučujemo pogledati prezentaciju u Powerpoint formatu, koju možete preuzeti na sljedećem linku. Ukoliko nemate preglednik za Powerpoint, dokument je dostupan i u PDF formatu

 

 


NOVI PRILOZI NA TEMU –TERMOELEKTRANA U PLOČAMA

 Saga o termoelektrani na ugljen u Pločama se nastavlja. Grad se podijelio na one koje zagovaraju njenu izgradnju i protivnike izgradnje. Još svi argumenti za i protiv nisu na stolu. U nastavku pročitajte nove priloge na tu temu.

Kad je na dnevni red Gradskog vijeća Ploča uvrštena točka kojom se pokreće postupak dopune i izmjene Prostornog plana Dubrovačko neretvanske županije kako bi se izmjenio prostorni plan grada Ploča, čime bi se budućem investitoru omogućila izgradnja termoelektrane na ugljen na Lučkom području luke Ploče, postao sam radoznao. Radoznalost me dovela do vrlo interesantnih spoznaja povezanih s ovom temom koje bih želio podijeliti s čitateljima našeg pločanskog portala.

Da bi se uključio u igru prolistao sam Energetsku strategiju razvoja RH, Strategiju i prostorne planove uređenja od republičkog do Prostornog plana uređenja Grada Ploča, Studiju utjecaja na okoliš TE Plomin-C od 500 MW te mnogobrojne stručne članke vezane za rad termoelektrana kao i studije koje govore o posljedicama rada termoelektrana na zdravlje ljudi i prirodni okoliš u kom žive.

Izdvojio sam neke od mnogih citata iz prije navedenih prostornoplanskih dokumenata:

  • zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja (Strategija razvoja RH)

 

  • Nova proizvodna energetska postrojenja previđena su u tri područja: šire područje srednje i sjeverne Dalmacije, šire područje istočne Slavonije, šire područje zagrebačko i sisačko (PPRH)
  • U PPDNŽ se zadržava obveza istraživanja iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske radi određivanja najpovoljnije lokacije termoenergetskih objekata na obalnom području Dalmacije južno od Zadra i sjeverno od Ploča.
  • Za nove objekte treba izvršiti sustavnu pripremu u svim fazama (izbor lokacija, energenata i tehnologija, uz potrebna daljnja istraživanja). S tim ciljem se predviđa: istražiti i na temelju rezultata istražnih radova odrediti najpovoljniju lokaciju za termoenergetske objekte na obalnom području i u Istočnoj Slavoniji (PPRH)
  • Temeljne odrednice za odabir lokacija novih termoenergetskih objekata uvažavaju dosad korištene Kriterije za izbor lokacija termoelektrana i nuklearnih objekata (Zaključak Vlade Republike Hrvatske, “NN”, 78/92.)

koji su me na koncu doveli do za mene vrlo interesantnih zaključaka:

ü Preduvjet da se izmjeni PPDNŽ kojeg je namjeravalo pokrenuti Gradsko vijeće Ploča je izmjena Prostornog plana RH

ü Prostorne planove izradili su ljudi najstručniji za pojedina područja koje planovi donose pa tako i energetiku. Postoji razlog zašto se u svim planovima izuzima od izgradnje termoelektrana područje južne Dalmacije

ü Ukoliko je i postojala dilema gdje je granica srednja/južna Dalmacija ona je otklonjena navodima iz PPDNŽ – “sjeverno od Ploča“

ü Jedan od razloga zašto se planira izgraditi termoelektrane u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji je taj što se tamo nalaze i najveći potrošači električne energije u Dalmaciji.

ü Drugi razlog bi mogao biti seizmika. Poštujući Uredbu vlade RH iz 1992. godine urbanisti su područje južne Dalmacije kao tektonski najugroženije područje RH u prostornoplanskoj dokumentaciji izuzeli od izgradnje termoelektrana.

Također bi se moglo zaključiti da je Vlada RH odnosno Ministarstvo gospodarstva prihvaćajući inicijativu Luka Ploče energije d.d. zaboravila na obaveze koja je sama sebi zadala ,sustavno istražiti područja najpogodnija za izgradnju termoelektrana predviđena prostornoplanskom dokumentacijom, te time obezvrijedila rad mnogobrojnih stručnjaka koji su kreirali planove. To je potvrda da se u RH ništa ne radi sustavno.

Sad ću ubaciti malu digresiju koja će mi pomoći da se ponovo vratim na meritum stvari.

Činjenica je da su tehnološki procesi koji se odvijaju u novoizgrađenim modernim termoelektranama na ugljen omogućili iskoristivost enegije iz ugljena i do 60% čime se emisije štetnih plinova odnosno mikronskih partikularnih čestica uz postupke odsumporavanja, katalitičke redukcije NOx i filtriranja krutih čestica spuštaju na razine dopuštene EU normama. Bez obzira na to ne vjeruje se predlagačima inicijative odnosno budućem investitoru izgradnje da 1900 tona SO2, 1300 tona NOx, 160 tona mikronskih krutih čestica te 320.000 tona krutog otpada (pepela, šljake, gipsa) godišnje neće utjecati na zdravlje ljudi i okoliš doline Neretve i primorja. Također je teško vjerovati da 700.000.000 tona morske vode godišnje koja će se upotrebiti za kondenzaciju pare i pri tom zagrijati za 8° neće utjecati na deltu rijeke Neretve,  jedini ornitološko-ihtiološki rezervat u Hrvatskoj (Parila) i Barcelonskom konvencijom posebno zaštićena područja (lagune, jezera, plaže, rijeke, humke). Zamislite da se kroz usisnu i tlačnu cijev promjera cca 4,5 m u jednom satu transportira 92.000 t morske vode.

S druge strane teško je egzaktno dokazati, iako postoje mnogobrojne inozemne i domaće studije, da će se zbog emisije štetnih plinova i drugih nusproizvoda iz termoelektrane na ugljen ranije umirati, imati kardiovaskularne i bolesti respiratornih organa što će uzrokovati i ogromne ekonomske štete zbog liječenja i izostanka posla.

Osim argumenata pobornika izgradnje termoelektrane na Lučkom području luke Ploče i protivnika izgradnje postoje argumenti koji proizlaze iz prije navedene Uredbe/Zaključka Vlade RH iz 1992. godine. Bio sam iznenađen da takova uredba opće postoji, a još više kad sam pročitao njen tekst: “Za izgradnju termoelektrana Eliminiraju se područja s maksimalnim mogućim intenzitetom potresa IX-X i višeg stupnja MCS ljestvice”. Znači, utjecaj seizmike na izbor lokacije za izgradnju termoelektrane je ozbiljan problem o čemu svaki investitor i te kako treba voditi računa. Na prvoj prezentaciji projekta izgradnje TE u nekoliko rečenica sam iznio podatke i na to upozorio pokretača inicijative. Višednevni rad sažeo sam u skraćenoj prezentaciji kako bi i široj javnosti na slikovit način približio moje stavove.

Prezentaciju možete pronaći na adresi http://www.ploce.com.hr/dl/prezentacija-te-skraceno.pptx

Siguran sam da je pokretač inicijative za izgradnju termoelektrane na ugljen Luka Ploče energija d.d., ukoliko je za njega i znao, zanemario kriterij seizmike kad se odlučio predložiti ovu lokaciju. Ući u promidžbu projekta, a da prije toga nisu otklonjene sve dileme u tom smislu je neozbiljno, a može i koštati.

Svima koji prezentaciju pogledaju sve će biti razumljivije, a za one koji možda to ne mogu učiniti pokušat ću je prepričati.

Kad sam pročitao Uredbu Vlade RH iz 1992. godine kojom se područja s maksimalno mogućim intenzitetom potresa od IX-X stupnja Merkalijeve ljestvice izuzimaju od izgradnje termoelektrana, nevjerujući da takav intenzitet u Hrvatskoj postoji, pronašao sam seizmičku kartu za povratni period potresa od 500 godina, koja je bila na snazi do 2012. godine. Na karti su označena područja s maksimalnim intenzitetom potresa od IX° MCS. Postavio sam pitanje zašto Vlada opće donosi uredbu ako intenzitet potresa kojeg navodi na području Hrvatske ne postoje? Karte prognoza potresa za duži povratna razdoblja od 1000, 5000, 10000 godina su također izrađene, ali ih nisam pronašao. Na tim kartama bi se trebala pojaviti područja s intenzitetom koji je veći od IX° MCS jer je u dužem povratnom periodu vjerojatnost da se dogodi takav potres veća. Činjenica je da se 1667. godine u Dubrovniku dogodio potes intenziteta X° MCS. Treba upamtiti da Uredba Vlade RH govori o maksimalno mogućem intenzitetu pa bi takovu kartu prognoza potresa trebalo staviti u kontekst Vladine uredbe. Međutim shvatio sam da istraživanja na tom tragu praktički nisu niti potrebna, jer su za potrebe izgradnje Terminala rasutih tereta u luci Ploče napravljena seizmološka i seizmotektonska istraživanja i utvrđeni inženjersko seizmološki parametri. Istraživanja su proveli eminentni seizmolozi Prirodoslovno matematičkog fakulteta iz Zagreba: “…Izračunate su maksimalne vrijednosti seizmičkih ubrzanja amax na razini osnovne stijene i osnovnog stupnja intenziteta potresa Imax kao : amax = 0,48g i Imax =9,4° MCS.“ Predviđena lokacija termoelektrane je uz lokaciju Terminala rasutih tereta. Zaključak se nameće sam po sebi.

U međuvremenu je izrađena nova seizmička karta Hrvatske za povratno razdoblje od 475 i 95 godina usklađena s EUROKOD -8, koja je na snazi od 2012.godine. Potresom najugroženija područja u Hrvatskoj su područja Metkovića i Ploča. Uredba Vlade RH treba uskladiti s novim seizmičkim kartama i parametrom ubrzanja tla ag koji je zamjenio parametar intenziteta Imax kojim se do donošenja nove seizmičke karte iskazivala razorna moć potresa. Ako zakonodavac ne bude pod utjecajem dnevnopolitičkih zbivanja Ploče uz Metković kao potresom naugroženija područja u RH bit će i dalje izuzeta od izgradnje termoelektrane na ugljen, a i one na plin.

Svatko od vas može upisom “seizmološka karta RH“ i klikom na svoju lokaciju stanovanja doznati kakva mu prijeti opasnost od potresa. Seizmološke karte su samo prognoze potresa za dugogodišnje povratno razdoblje. Da će se potres maksimalnog intenziteta i dogoditi su minimalne. Spavajte mirno.

Mladen Dugandžić