Kultura

“Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi”: Predstavljamo novu knjigu Miška Eraka

UVOD

Okidač i nagla odluka o pisanju ove knjige donesena je sasvim slučajno 28. travnja 2012. godine, kada me otac Ante zatražio da fotografiram selo Rupa u zaleđu Ploča, koje se nalazi u brdima Zapadne Pline poviše Peračkog Blata i Perke, u kojem se dogodio stravičan zločin počinjen nad nedužnim civilima 2. studenog 1943. godine. S obzirom da nikada prije nisam bio u tom selu, otac je za tu priliku zamolio g. Antu Čuluma, koji živi u Peračkom Blatu, da me prati i pokazuje put. S terencem smo iz Perke stigli, po tek probijenom makadamskom putu, u podnožje sela Rupa, otkud smo nastavili pješačiti. Fotografiranje poprišta ratnog zločina nad civilima počinjenog od strane njemačkih nacista bilo je vrlo stresno iskustvo, jer se otvorene rane još uvijek vide na svakom koraku, u obliku ostataka zapaljene kuće i grobova masakriranih civila. Osobito je dojmljiv grob od nabacanog kamenja pod kojim je zatrpana trudnica koja je pokušala pobjeći.

Nakon fotografiranja, Ante me upitao želim li otići na vrh obližnjeg brda Žuželj koji se nalazi u neposrednoj blizini sela. Na moje protupitanje što se nalazi na vrhu tog brda lakonski je odgovorio „lijep pogled“. I doista, pogled je bio fantastičan, jer se s vrha brda moglo vidjeti pola područja Grada Ploča uključujući ušće Neretve, centar grada Ploča, zaljev Ploča, poluotok Pelješac, brdo Višnjicu, Sladinac, Baćinska jezera, brdo Rukavac, Vrgorsko-neretvansko jezero odnosno polje, brdo Obličevac i još mnogo toga. Međutim, odmah je moju pažnju zaokupio pristup samom vrhu brda, koji je nakon očuvanih obrambenih, suho zidanih kružnih bedema, vodio klesanim kamenom popločanim putem do zaravni na samom vrhu brda. Došavši na zaravan na samom vrhu, počeo sam fotografirati sve u punom krugu i osim doista fenomenalnog pogleda na sve strane svijeta, odmah sam uočio jednu neobičnu podudarnost. Naime, u hipu sam shvatio kako je baćinska gradina Sladinac na jugozapadu otprilike jednako udaljena od brda Žuželj kao i plinjanska Gradina iznad Eraka na sjeveroistoku, te da se sve tri kote vrhova brda lako mogu povezati zamišljenim pravcem. Na taj način je počela cijela priča oko ove knjige.


Nakon ovog kratkog uvoda, istaknuti ću motive za pisanje, iznesene teze i posebnosti knjige:

a) MOTIVI ili što me je pogonilo u pisanju knjige?

  1. Neiskorišteni potencijali donjoneretvanskog kraja i Grada Ploča. Logičan i održivi razvoj predstavljaju gospodarske aktivnosti prometa i poljoprivrede, koje treba razvijati paralelno s revitalizacijom sela brdskog zaleđa. Tek kada poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje postane standard, zajedno s izgrađenim pratećim infrastrukturnim objektima, kada se napravi nova putnička luka za prihvat većih brodova za kružnu plovidbu i kada se stavi u funkciju potencijal neiskorištenih sela pločanskog zaleđa, koja trenutno zjape prazna i zapuštena, moći ćemo reći kako su u Gradu Ploče stvorene pretpostavke za dugotrajan, samoodrživ i ekološki razvoj. Potom, možemo razmišljati o turizmu kao potencijalno iznimno profitabilnoj grani, ali ne o onom „masovnom“ ili „elitnom turizmu“ kako je to predviđeno PPUG Ploča, već o „agro-baštinsko-cruiserskom“ ili za potrebe ove knjige nazvanim abc turizmom. Unutar turističke industrije, sve jači zamah dobiva i povijesno – kulturni – arheološki turizam i Grad Ploče ima što ponuditi gostima sa sve većeg broja „cruisera“ koji će uplovljavati i vezati se na novu putničku luku Ploče.
  2. Devastacije prostora Grada Ploča. Korporacijske devastacije uzimaju sve više maha, te ih je potrebno zaustaviti prije nego nam unište povijesno-kulturnu baštinu i time nas osude na ljude i narod bez naslijeđa, a samim time i bez budućnosti, ili sa budućnošću kakvu će nam korporacije projektirati. Svjedoci smo pokušaja izgradnje termoelektrane na ušću Neretve koja je „privremeno“ zaustavljena isključivo zahvaljujući odlučnoj reakciji stanovnika Grada Ploča. Međutim, korporacijska devastacija je tiha i nevidljiva, ali kontinuirano traje. Događa se na manje vidljivim mjestima i ne tako očigledno, ali se na isti ili još perfidniji način uništava naš životni prostor, odnosno prostor koji bi trebali ostaviti novim generacijama u naslijeđe.
  3. Uvriježena stereotipna razmišljanja. Trebali bi se ponositi ilirskim korijenima, jer prema suvremenim genetičkim istraživanjima naši preci na ovim prostorima borave već desetke tisuća godina, što znači da su bili tu, na istom mjestu, i u ilirsko doba. Velika većina stanovnika Donje Neretve svoje podrijetlo vuče od najstarije i ujedno najeuropskije haplogrupe I2a1, stoga možemo sa sigurnošću tvrditi kako niotkuda nismo došli na svoje povijesne prostore, već da smo tu oduvijek i da predstavljamo autohtono stanovništvo čiji su preci ovdje živjeli u kontinuitetu tisućama godina prije nas. Baćina i Plina (tj. Grad Ploče) bili su naseljeni prije više od 3.000 godina, i to ne samo Ilirima, već kasnije i Grcima i Rimljanima, a intenzivan život na prostorima Grada Ploča se neprekinuto nastavlja kroz sva daljnja povijesna razdoblja. Prema najnovijim arheološkim istraživanjima arheologa M. Radaljca u rijeci Neretvi kod Komina, čini se kako kontinuitet života na području Grada Ploča počinje još mnogo ranije nego što se to do sada mislilo. Upravo zbog svoje geostrateške pozicije prometnog sjecišta i morske luke, imamo kontinuitet dug kao malo koji grad u RH. Jedan od važnijih motiva pisanja ove knjige je i pokušaj razbijanja ovakvih i sličnih stereotipnih razmišljanja.

b) TEZE ili što sam želio dokazati knjigom?

  1. Osnutak prvog „Ilirskog kraljevstva“. Ardijejci, ilirski narod iz gornje Neretve (smješteni u okolici današnjeg Konjica oko planine Prenj), potaknut kulturnim i ekonomskim promjenama koje su se počele odvijati u trgovištima na ušću Neretve dolaskom grčkih trgovaca i kolonista, u 4. st. pr. Kr., odlučuju promijeniti svoje prebivalište i preseliti se u Donju Neretvu. Seli se čitav narod zajedno s djecom, starcima i stočnim blagom stoljećima uhodanim putem od Boračkog jezera do ušća Neretve gdje zatiče i asimilira desetkovani narod Manijaca, koji su nekoliko godina ranije teško porazili Grci u borbi oko Farosa (Stari Grad) na otoku Hvaru. Vrlo izvjesno u dogovoru s ilirskim narodom Daorsa, smještenim uz rijeku Bregavu u okolici Stoca, Ardijejci preuzimaju uhodani poduzetnički poduhvat održavanja i korištenja trgovačkih pristaništa na desnoj obali rijeke Neretve u Vidu i Sladincu koje su oduvijek predstavljale „slobodne trgovačke zone“ i mjesta susreta za razmjenu proizvoda grčke visoke kulture (amfore vina i maslinovog ulja, kreme i mirisi) i sirovina ilirskih naroda iz unutrašnjosti (perunika i rude). Ardijejci su, kao iskusan ratnički narod, osjetili priliku da svojim dolaskom na donjoneretvanski prostor iskoriste sve njegove prednosti i potencijale centra u kojem su se ukrštavali svi morski, riječni i kopneni putovi. Iako su došli na djelomično uređenu infrastrukturu i zatekli funkcionalne procese, svojim su svježim idejama značajno unaprijedili trgovinu, luke, pomorstvo, kontrolu plovidbe i kopnenih putova, kao i naplatu pristojbi za svoje usluge međunarodnog posredništva u trgovištima. Zbog djelotvornog korištenja strateškog značaja i potencijala donjoneretvanskog prostora, Ardijejci su stekli prije svega financijsku moć, ali i ostale preduvjete za uspostavu prvog Ilirskog kraljevstva, s nukleusom upravo u Donjoj Neretvi, koje su naknadno ekspandirali uglavnom prema jugoistoku.
  2. „Ilirski krugovi života“. Prostorna arhitektonska konstrukcija koju su u Donjoj Neretvi napravili Ardijejci, u ovoj knjizi nazvana „Ilirski krugovi života“, predstavlja civilizacijski iskorak koji su naši preci napravili prije više od 2.000 godina, do sada nepoznat u praksi i literaturi, stoga je naša dužnost da ovaj arhitektonski sklad prostora zaštitimo, ali i koristimo na ekološki prihvatljiv i samoodrživ način. Ilirima Donje Neretve geometrijski sklad u prostoru je predstavljao jedan od najvažnijih postavki prilikom projektiranja gradina i gradinskih objekata, pri čemu su osobito često korišteni elementi križa, svastike i kružnice ili kruga.
  3. Genius loci lokacije u Gradu Ploče. U Gradu Ploče postoji više lokacija koje s pravom možemo nazvati genius loci, odnosno dobri duh mjesta, koje predstavljaju kontinuitet života na istom području kroz različita povijesna razdoblja, pri čemu se uvijek poštovalo ono prethodno. Naš je zadatak da baštinu zaštitimo i nastavimo voditi dijalog s precima.

 

c) POSEBNOSTI ili što je po prvi put objavljeno u ovoj knjizi?

  • dosadašnja sustavna arheološka istraživanja u Gradu Ploče i Donjoj Neretvi
  • analize suvremenih autora o ardijejskim pozicijama kroz prostor i vrijeme
  • povijesni pregled zbivanja u Donjoj Neretvi u zadnjem tisućljeću prije Krista, osobito u periodu od 6. st. pr. Kr. do dolaska rimskih legija u Naronu
  • dijelovi radova grčkih i rimskih pisaca koji se specifično odnose na Donju Neretvu (ponegdje i šire) od kojih se mnogi po prvi put pojavljuju prevedeni na hrvatski jezik
  • članak suvremene slovenske arheologinje i filologinje Marjete Šašel Kos „Veliko jezero“ i Autarijati u Pseudo-Skilaka, preveden na hrvatski, za koji držim da izvrsno nadopunjava antičke izvore
  • prvi put definirani pojmovi kao što su Životni prostor zajednice (ŽPZ) i Jedinstveni gradinski sustav (JGS)
  • GPS lokacije, opisi i klasifikacija 52 gradine / gradinska objekata u Gradu Ploče i još dodatnih 25 u Donjoj Neretvi
  • 17 ilirskih gradina / gradinskih objekata u Gradu Ploče koje nikada prije nisu spomenute u stručnoj ili bilo kakvoj drugoj literaturi
  • 83 ekskluzivne fotografije pločanskih gradina i gradinskih objekata snimljenih iz zraka
  • 58 fotografija pločanskih i donjoneretvanskih gradina i gradinskih objekata snimljenih sa zemlje
  • 27 fotografija arheoloških artefakata relevantnih za Donju Neretvu
  • kategorizacija donjoneretvanskih gradinskih naselja po Suiću
  • unutarnji i vanjski geometrijski sklad arhitekture prostora koji su projektirali i izveli donjoneretvanski Iliri
  • geostrateška analiza donjoneretvanskog područja sredinom 4. st. pr. Kr.
  • presjek dosadašnjih genetičkih istraživanja na području RH i BiH s posebnim osvrtom i tabličnim rezultatima uzoraka uzetih s područja Donje Neretve (i nešto šire)
  • prijedlozi za konkretne strateške projekte za ekološki i samoodrživi razvoj Grada Ploča na područjima poljoprivrede, prometa i investicija u brdsko zaleđe
  • prijedlog lokacije izgradnje putničke luke za prihvat brodova za kružna putovanja (cruiseri)
  • prijedlog usmjeravanja na profitabilan turizam, ali ne onaj masovni, nikako niti onaj elitni, već abc turizam, zajedno s njegovim granama, kulturnim i arheološkim turizmom
  • prijedlog turističkog branda „Stazama ilirskih ratnika“
  • prijedlog novog grba, imena ulica i dana Grada Ploča
  • 11 reprodukcija umjetnina suvremenih hrvatskih slikara
  • 11 pjesama suvremenog hrvatskog pjesnika Petra Gudelja
  • zemljovid selidbe Ardijejaca iz Gornje u Donju Neretvu u 4. st. pr. Kr.
  • karta toponima mediteranske Ilirije poznatih antičkim vrelima
  • solarni štit na prostoru desne obale rijeke Neretve na GooglePro simulaciji
  • mapa pješačkih i vizualnih načina prenošenja informacija
  • mapa geostrateške analize donjoneretvanskog kraja sredinom 4. st. pr. Kr.
  • shematski prikaz Ilirskih krugova života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi
  • lokacije s UNESCO-vog popisa svjetske baštine u zračnom krugu polumjera 100 km sa središtem u Gradu Ploče (i drugi relevantni izleti)
  • detaljna karta branda „Stazama ilirskih ratnika“

 

U slijedećih pet nastavaka ću ekskluzivno na stranicama Ploče online u vidu prilagođenih članaka obraditi slijedeće teme iz knjige:

  1. Ploče: Idealna putnička luka za kruzere
  2. Genius loci mjesta u Gradu Ploče
  3. Genetsko podrijetlo stanovnika Donje Neretve
  4. Turistički brend „Stazama ilirskih ratnika“
  5. Prijedlozi novog grba i dana Grada Ploča

Sve fotografije objavljene u ovom članku su autorsko djelo zaštićene u knjizi:

© Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi

(5 Word stranica – 1998 riječi – 11508 karaktera – 6 fotografija)

Miško Erak,

autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac