Hrvatska glagoljička baština predstavlja jedan od najizvornijih i najinteresantnijih fenomena hrvatske kulture. Ta će golema baština biti riječju i slikom opisana na nekim od najvažnijih primjera. Tijekom predavanja bit će pokazano kako nas hrvatska glagoljička kultura povezuje s mnogim narodima svijeta.
Glagoljicu je sastavio Konstantin Filozof sredinom IX. stoljeća kao pismo slavenskoga prijevoda grčkih liturgijskih tekstova, za potrebe širenja kršćanstva među moravskim Slavenima, dakle prije 863., zacijelo u Carigradu. Slavenski su nazivi slavensko pismo, Littera Hieronymiana, littera slava, hrvacke knjige… Naziv glagoljica prvi je put zasvjedočen u talijanskom pismu Franje Glavinića rimskoj Propagandi 11. siječnja 1626., a koristi se učestalije tek od XIX. stoljeća. Pismo je nazvano prema glagolu glagoljati, koji, osim svojeg izvornog značenja govoriti, označuje i obavljanje službe Božje na staroslavenskom jeziku. (tekst preuzet iz Hrvatske enciklopedije)
Više o najstarijem pismu slavenskog jezika čut ćemo od Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice, u subotu 3.11.2018. od 16:00 do 19:00 u Narodnoj knjižnici u Pločama.
Na predavanje i tečaj “Hrvatska glagoljaška baština u kontekstu europske kulture”, prof. dr. sc. Darka Žubrinića, su pozvani i djeca i odrasli!
