Kultura

Genius loci mjesta u Gradu Ploče

Naslovna fotografija članka najbolje ilustrira uništavanje naše povijesno – kulturne baštine bez nadzora. U prvom planu je devastirano brdo Stražbenica na čijem je vrhu između dvije prapovijesne gomile „interpoliran“ telekomunikacijski odašiljač pri čemu se nije vodilo nikakvog računa o očuvanju arheoloških ostataka ili krajobraza. Ispod Stražbenice vidimo brdo Obličevac kojeg polagano ali sigurno proždire kamenolom. Prostor oko brda Obličevac je jedno od genius loci mjesta Grada Ploča, koje je tisućljećima uspješno odoljevalo raznoraznim pokušajima devastacije, ali se čini da u ovom trenutku neće moći izdržati korporativne nalete bez naše pomoći.

Po pukoj definiciji latinska sintagma Genius loci označava dobri duh nekog mjesta ili grada. (B. Klaić, Riječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1978., 477). Ovu definiciju možemo i proširiti i zapažanjima V. Gossa koji kaže da se u suvremenoj upotrebi pojam odnosi na ukupno karakteristično ozračje lokacije (V. P. Goss, Početci hrvatske umjetnosti, Ibis grafika, 2020, 456). Pojednostavljeno rečeno genius loci je duh zaštitnik nekog mjesta, odnosno osobitost nekog mjesta koju mu daje njegov duh-zaštitnik ili opći duh koji vlada u nekom mjestu i daje mu svoje obilježje.

Tijekom terenskih istraživanja poduzetih zbog pisanja knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi, identificirao sam šest genius loci mjesta na teritoriju Grada Ploča. Genius loci ili dobri duh nekog mjesta osobito je vidljiv na područjima na kojima život traje u kontinuitetu od prapovijesti pa sve do današnjih dana, a najbolje se očituje postojanjem religijskih / kultnih / obrednih ili jednostavno pogrebnih / ukopnih objekata na približno istom mjestu kroz različite epohe.


Lokacije koje sam u Gradu Ploče identificirao kao genius loci mjesta su:

  • lokacija 1 oko brda Velika gradina iznad Vidonja u Zapadnoj Plini
  • lokacija 2 oko lokaliteta Obličevac u Istočnoj Plini
  • lokacija 3 oko polja i zaselka Vrbica u Istočnoj Plini
  • lokacija 4 oko Zavoda u zapadnom dijelu Baćine
  • lokacija 5 oko gradine Sladinac u istočnom dijelu Baćine
  • lokacija 6 oko crkve Svih Svetih u Bristi

Na svih šest nabrojanih lokacija i danas možemo pronaći arheološke ostatke Ilira (gradine, tumule odnosno gomile), Rimljana (poganska groblja, antičke ostatke, a kasnije i ranokršćanske crkve), srednjovjekovnog življa (stećci) i Hrvata (rimokatoličke crkve). Da bi se neki prostor mogao identificirati kao genius loci mjesto nužno je da su svi drevni arheološki nalazi ili objekti koji se još uvijek koriste, smješteni jedan uz drugog, odnosno u neposrednoj blizini na svakoj od lokacija. Postojanje genius loci mjesta nam rječito govori o KONTINUITETU (SU)ŽIVOTA NA ISTOM MJESTU, odnosno suživotu na zajedničkom prostoru kroz tisućljeća.

Naime, dolaskom Rimljana početkom nove ere i postupnim romaniziranjem ilirskog stanovništva nije se zatirala kultura, religija i etnička pripadnost starosjedilaca, ali su se na približnim mjestima osnivala poganska groblja a kasnije i ranokršćanske crkve. Nakon toga je autohtono stanovništvo bilo pokršteno ali su pritom zadržali svoja vjerovanja, kultove i običaje. S vremenom su u Donju Neretvu dolazili (i u njoj ostajali) Romani koji su ispočetka uglavnom živjeli izolirano u tzv. villa rustica i villa urbana, u glavnim lukama te na važnijim čvorištima prometnica.

Prodorom Slavena (Hrvata), prema novijim genetskim istražvanjima u relativno malom broju u odnosu na starosjeditelje, nije bilo moguće sve dotadašnje stanovništvo pobiti ili istjerati, nego su se došljaci uklopili u većinsku masu autohtonog stanovništva, pri tome nametnuvši svoj jezik, kulturu te dio običaja i vjerovanja. Zanimljivo je kako se tek u 11. stoljeću Neretvanski pagani tješnje vežu uz Hrvatsku, jer sve do tada djeluju kao nezavisna Neretvanska kneževina.

Kroz povijest Grada Ploča uvijek su iste lokacije predstavljale sakralno / kultno / religijsko središte naroda koji su živjeli u okolici takvih genius loci mjesta (Iliri, Grci, Rimljani, romanizirani Iliri, Vlasi, Slaveni, Hrvati), kao i mnogih drugih koji nam nisu ostavili tragove ili im trenutno ne možemo pronaći arheološke ostatke. Kontinuitet postojanja takvih lokacija nam govori da su svi oni poštivali običaje / religije / vjerovanja / kultove koje su zatekli na određenom mjestu.

Povrh toga, na prostoru današnjeg Grada Ploča možemo razlikovati najmanje pet kulturnih slojeva:

  1. PRAPOVIJESNO DOBA (Iliri)
  2. ANTIČKO DOBA (Grci i Rimljani)
  3. SREDNJOVJEKOVNO DOBA (supstrat romaniziranog stanovništva)
  4. NOVIJE DOBA (Hrvati)
  5. KORPORACIJSKO DOBA koje se najbolje očituje u korporacijskim devastacijama

Na svakoj od šest genius loci mjesta Grada Ploča možemo pronaći i identificirati gotovo sve navedene slojeve s primjerima koje ću u nastavku navesti.

 

LOKACIJA 1: VELIKA GRADINA IZNAD VIDONJA, Zapadna Plina

  1. PRAPOVIJEST:
  • Velika gradina iznad Vidonja, Grad nedaleko Velike gradine, kultna gradina Žuželj kao religijsko i kultno središte i gradina Sirač
  • jedna gomila na Vranini – Zavali zapadno od Vidonja, dok je druga srušena prilikom izgradnje ceste na istoj lokaciji, 1 kod Nikolića, 1 na Dvogrli (na putu Radoši – Žderići), 1 u Rupi kod Čuluma, 1 ogromna gomila je srušena prilikom izgradnje županijske ceste na sadašnjem rotoru, dok je niz gomila razasuto oko zaselka Graci
  1. ANTIKA: u Zapadnoj Plini je jedino razdoblje za kojeg (trenutno) nemamo arheoloških ostataka
  2. SREDNJI VIJEK:
  • 4 stećka – sanduka oko crkve sv. Ivana Krstitelja na Zavali i peti uz oltar, na onom zapadno od groblja je uklesan polumjesec sa zvijezdom, dok se 20 sanduka i 3 ploče nalaze u selu Grebine poviše Čeveljuše. Ukrašena su tri sanduka (ples žene i muškarca, konjanik, lov na jelena, križevi, ptice, štit)
  • kula na Zavali koja je poslije pretvorena u župni stan
  • kamena križina knezova Vladimirovića na putu za Perku, sjeveroistočno od zaselka
  1. NOVO DOBA: crkva svetog Ivana Krstitelja na Zavali
  2. DEVASTACIJE:
  • devastirana gomila ispod Grada na križnom putu Stablina – Zavala

Vidi sl. 1 Panoramska fotografija Velike gradine, Radoša i Vidonj dolca, Zapadna Plina

Panoramski pogled s istoka na kojem vidimo Vidonj dolac, zaselak Radoše, oba vrha Velike gradine i Grad. S obrambene izvidnice Grada se vizualno kontrolirao put koji lijevo vodi prema Podgradini i Stablini a desno prema crkvi sv. Ivana Krstitelja

 

LOKACIJA 2: OBLIČEVAC, Istočna Plina

  1. PRAPOVIJEST:
  • Gradina iznad Eraka, ispod nje brdo Stražbenica na 240 n/m s dvije gomile, kao i ostaci građevina na gradinskim objektima na vrhovima brda Ilica, Obličevac i Divojačka gomila
  • niz gomila na Obličevcu i Vijalama, oko zaselka Eraci, na Brlogu (spomenik), na Divojačkoj gomili, u Karamatića i u Zmijarevića
  1. ANTIKA:
  • arheološkim iskopavanjem na pet prapovijesnih gomila pronađen je kasnoantički brončani novčić, vrh kasnoantičkog projektila, kao i prsten raskucane glave ukrašen prikazom križa, koji je na temelju radio-karbonske analize datiran u prvu polovicu 7. stoljeća.
  1. SREDNJI VIJEK:
  • Mavino guvno s ostacima između ostalih i srednjovjekovnih sakralnih objekata
  • srednjovjekovne nekropole staćaka oko zaselka Eraci i to: na lokaciji Zelenika 5 stećaka sanduka od kojih su 3 ukrašena (tordirani vijenac, polumjesec, urezani križevi). Na lokaciji Ograda 7 stećaka sanduka od čega su 2 ukrašena (križ, mač s remenom). Na lokaciji Krč 4 neukrašena sanduka,
  • utvrđeni sklop u komšiluku Eraci
  • ostaci Grupkovića kule na Obličevcu
  1. NOVO DOBA: crkva Uznesenja BDM na Obličevcu
  2. DEVASTACIJE:
  • stećci razbacani oko crkve Uznesenja BDM nakon arheološkog ispitivanja, preneseni s lokacija Ograde i Krč, kao i s ostalih istraženih lokacija u oko Vrbice
  • postavljeni, „silom umetnuti“ telekomunikacijski odašiljač na vrhu brda Stražbenica nad Vijalima
  • aktivni kamenolom ispod brda Obličevac

 

Vidi sl. 2 Repetitorij na brdu Stražbenica, crkva Uznesenja BDM i ulaz / izlaz na A1

Obličavac je iznimno značajn lokalitet u Istočnoj Plini oko koga možemo pronaći razbacane gomile po brdu Vijala, crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u čijoj se neposrednoj blizini nalazi i kula Grupkovića a na samom se dnu fotografije naziru naplatne kuće ulaza / izlaza na / sa autoputa A1.  

 

LOKACIJA 3: VRBICA, Istočna Plina

  1. PRAPOVIJEST:
  • Bila gradina i mnogobrojne gomile između nje i sela Vrbica na lokacijama: Mišja Draga / Bošića greblje, u Rauški, pod Bilom gradinom, u Vrbici, kod Lazetina, na Lokvici, na Granici, ispod Kamenica, na Otunju
  • Gradina iznad Banje, na brdima oko Stražanice i gradinski objekt na brdu Zakosje (viši vrh)
  1. ANTIKA:
  • u rimsko doba u Šarić Struzi je bila naseobina i još danas su vidljivi ostaci na lokaciji „Krstina zidina“ koja se nalazi na kraju Vrila ispod brda Krstina. Sačuvano je dosta crijepa, jedan sarkofag i jedan sunčani sat. Seljaci su prilikom kopanja nalazili zlatne predmete, ćupove i slične stvari. Priča se u narodu da je tu nekada bila luka i sklonište za brodove jer je u prapovijesti tok Narona (Neretve) djelomično išao današnjim koritom Crne rike
  • na brežuljku zvanom Bara u Banji nalaze se ostaci jednobrodne ranokršćanske crkve s polukružnom apsidom. Niže crkve raspoznaju se ostaci debljih zidova koji upućuju na fortifikacije utvrde iz vremena kasne antike
  1. SREDNJI VIJEK: u Istočnoj Plini velika većina stećaka nalazi se na putu koji vodi od Šarić Struge prema Obličevcu. Stećci su se nalazili na lokacijama Garište, Granica, Dračevac, Vrbica i Mišja Draga gdje je identificirano tridesetak ploča i sanduka od kojih su neki ukrašeni (križ, nož, štit i mač, polumjesec, kružni vijenac, tordirani vijenac i vrpca). Neki od navedenih stećaka su nakon istraživanja odbačeni na prostor oko crkve Uznesenja BDM na Obličevcu
  2. NOVO DOBA: novije rimokatoličke crkve u Banji i Šarić Struzi
  3. DEVASTACIJE:
  • takozvano „odmorište“ na brzoj pristupnoj cesti A1 ispod brda Plavač
  • „divlji“ kamenolomi kod dolca Otunj.

Vidi sl. 3 Bila gradina gleda prema Neretvi, Istočna Plina

Bila gradina gledana sa sjeveroistoka. Uočljiv je rasuti materijal ostataka objekata, bedemi i kaskade. Iza gradine se vidi Crna rika, Šarića Struga, Rogotin, Trovoro i na kraju ušće Neretve

 

LOKACIJA 4: ZAVOD, zapadni dio Baćine

  1. PRAPOVIJEST:
  • gradine Grotić Zelenikovac, Ržišće, Vukšin greb iznad Ratića i Babe, Šamatorje na vrhu Jasene, Zidine, Kolivret iznad Poca i Koprlin (viši vrh)
  • brdo Krstina s gomilom-limitnim tumulom na vrhu koja je bila u sprezi s gomilom i osmatračnicom na Tankoj Punti
  • niz gomila na Tribunju
  1. ANTIKA: rimsko naselje s villom rusticom u Zađu
  2. SREDNJI VIJEK: uz zid groblja kod crkve Sv. Jure leži ulomak stećka s donjim dijelom mača
  3. NOVO DOBA: rimokatolička crkva sv. Jure u Baćini
  4. DEVASTACIJE: odlagalište otpada Lovornik

Vidi sl. 4 Crkva sv. Jure i Tribunj, Zavod, Baćina

Fotografija snimljena iznad Kolivretske gradine prikazuje crkvu sv. Jure u Zavodu, Žukovicu, uvalu Žrnovicu, restoran „Galeb“ i  gradinu Grotić na vrhu Zelenikovca

 

LOKACIJA 5: SLADINAC, istočni dio Baćine

  1. PRAPOVIJEST:
  • gradine Sladinac, Striževo i Grebine te Željudgrad na poluotoku Pijavica na Baćinskim jezerima
  • gomila Jankov greb, srušena prilikom gradnje Jadranske magistrale
  • niz gomila na prijevoju između Sladinca i Šipka srušene prilikom gradnje ceste i kuća.
  1. ANTIKA:
  • ranokršćanska bazilika posvećena Svetom Andriji na Sladincu
  • rimsko naselje s Villom urbanom na Sladincu
  • najstariji epigrafski natpis Grada Ploča iz antičkog poganskog groblja na Sladincu
  1. SREDNJI VIJEK: postojala je nekropola stećaka na Sladincu, ali je uništena gradnjom Jadranske ceste 1937. godine. Sačuvan je ukrašeni sanduk (reljefni križ), a drugi stećak s polumjesecom i zvijezdom je uzidan u kuću na Šipku.
  2. NOVO DOBA: rimokatolička crkva sv. Luke u Baćini
  3. DEVASTACIJE: za vrijeme Drugog svjetskog rata uništene su gradine i gomile na Izvidnici, Bukočici, Striževu, Sladincu i Grebinama i na njihovim mjestima sagrađeni vojni fortifikacijski objekti

 

Vidi sl. 5 Gradina Sladinac, Baćina

Gradina Sladinac se nalazi na iznimno važnom strateškom položaju jer se s nje može nadzirati ušće Neretve, zaljev Ploča i Portina, gradine Stražbenica i Grebine kao i Baćinska jezera (lijevo se nazire jezero Plitko)

 

LOKACIJA 6: crkva Svih Svetih u Bristi

  1. PRAPOVIJEST:
  • najmanje dvadesetak gomila oko crkve Svih Svetih u Bristi koje je još identificirao don Petar Kaer 1885. godine i još toliko u Pasičini
  • čak četiri gradine okružuju crkvu Svih Svetih u Bristi dok se dvije nalaze u Pasičini
  1. ANTIKA: u Staševici kod začelja nove rimokatoličke crkve Svetog Staša otkriveni su ostaci manje ranokršćanske crkve posvećene sv. Anastaziju ili Stašu
  2. SREDNJI VIJEK: u šamatorju crkve Svih Svetih na Bristi sačuvano je 6 velikih pločastih stećaka – sanduka, od čega su dva ukrašena reljefnim polumjesecom i kružnim vijencem, dok se na Starom Greblju iznad Jezerca nalazi jedna od najvećih nekropola stećaka u Gradu Ploče s tridesetak primjerka uglavnom sanduka
  3. NOVO DOBA: rimokatolička crkva Svih Svetih u Bristi
  4. DEVASTACIJE: Rotina gomila kod Jezerca je uništena prilikom izgradnje dalekovoda iznad Staševice

Vidi sl. 6 Crkva Svih Svetih, Brista

Nekoć župna crkva čitavog Pojezerja danas je gotovo zaboravljena, iako je u njoj u periodu između 1883. i 1885. godine službovao veliki hrvatski arheolog don Petar Kaer. Čak i na zračnoj snimci lako su uočljive gomile i stećci razasuti neposredno oko crkve

 

Iz ovog brzog presjeka kulturnih slojeva na šest područja Grada Ploča možemo zaključiti kako se na svima ponavlja vrlo slična shema, tako da u prapovijesti dominiraju gradine i gomile, u antici ranokršćanske crkve i bazilike, u srednjem vijeku mnogobrojni stećci, u novije doba na svakoj lokaciji nalazimo rimokatoličku crkvu, dok se danas suočavamo s nepopravljivim devastacijama naše baštine i kulturnog naslijeđa. Također je vrlo zanimljivo kako je na svih 6 lokacija vidljiv kontinuitet „sakralnog, obrednog, religijskog ili ukopnog mjesta“ kroz sva povijesna razdoblja i kulturne slojeve pa tako na našim genius loci lokacijama nalazimo:

  • lokacija 1: istočne padine brda na kojem se nalazi ilirska kultna gradina Žuželj, završavaju točno na mjestu gdje je izgrađena rimokatolička crkva svetog Ivana Krstitelja negdje početkom 18. stoljeća. Osim kultne gradine Žuželj u neposrednoj blizini crkve svetog Ivana Krstitelja su smještene ilirske gradine Velika gradina iznad Vidonja, Grad i gradina Sirač kao i niz gomila razbacanih neposredno uz prapovijesni put koji je vodio od Narona (Neretve) do Vrgorsko-neretvanskog jezera, danas polja. Pet stećka – sanduka se nalazi u samoj okolici crkve svetog Ivana Krstitelja, od čega su dva stećka uzidana u zapadnu kamenu ogradu groblja dok je jedan stećak završio kao stuba oltara.
  • lokacija 2: u zaselku Eraci se nalazi Mavino guvno s antičkim ostacima ali i dva srednjovjekovna sakralna objekta, dok je nedaleko ispod brda Obličevac smještena crkva Uznesenja BDM koja je sagrađena 1700. godine. Na vrhovima susjednih brda (od sjeverozapada prema jugoistoku) Obličevac, Stražbenica, Gradina i Divojačka gomila smještene su ilirske gradine ili gradinski objekti dok je na jugozapadnim padinama tih brda, u posljednjem arheološkom ispitivanju za vrijeme pripremnih radova oko izgradnje autoceste A1, identificirano tridesetak prapovijesnih gomila (tumula) od kojih se većina nalazi na Vijalama nedaleko crkve Uznesenja BDM. Između zaselka Eraci i brda Obličevac, prije probijanja autoceste A1, nalazile su se i tri nekropole stećaka (Zelenika, Ograda, Krč) od kojih su neke iskopane i istražene a stećci pobacani oko crkve Uznesenja BDM.
  • lokacija 3: oko polja i zaselka Vrbica u Istočnoj Plini možemo pronaći objekte ili arheološke artefakte iz svih povijesnih i kulturnih slojeva, a tu su iskopani i ostaci (barem za sada) najstarijeg stanovnika Grada Ploča koji se pouzdanom metodom za određivanje starosti 14C datiraju čak u 13. st. pr. Kr. Na ovom se području nalazi najmanje četiri ilirske gradine i gradinska objekta (Bila gradina, iznad Banje, Zakosje, Stražbenica) i mnogobrojne prapovijesne gomile od kojih su neke iskopane i istražene tijekom pripreme za gradnju autoceste A1 i gdje su na lokaciji Mišja Draga pronađeni ostaci najstarijeg Pločanina. U antičkom je razdoblju bujao život na ovom području na što nam ukazuju artefakti pronađeni na lokalitetu „Krstina zidina“ (sarkofag i sunčani sat) ali i ostaci jednobrodne ranokršćanske crkve na brežuljku Bara. Nekropole stećaka su se nalazile na niz lokaliteta (Garište, Granica, Dračevac, Vrbica i Mišja Draga), od kojih su neke, kao i u slučaju onih iz Eraka, iskopane i istražene a stećci pobacani oko crkve Uznesenja BDM.
  • lokacija 4: U zapadnom dijelu Baćine Zavodu ima najviše ilirskih gradina koje nalazimo gotovo na svakom koraku počevši od uvale Žrnovica kada krenemo prema jugoistoku (Grotić Zelenikovac, Ržišće, Vukšin greb iznad Ratića i Babe, Šamatorje na vrhu Jasene, Zidine, Kolivret iznad Poca i Koprlin) pa sve do Tanke Punte na čijem je vrhu smještena iznimno značajna prapovijesna gomila, bolje rečeno limitni tumul, koja je služila za osmatranje i kontrolu plovidbe Manijskim zaljevom, danas Neretvanskim kanalom. Još jedna značajna prapovijesna gomila se nalazi na višem vrhu brda Krstina koja je bila u sprezi s prije spomenutom gomilom u uvali Dobrogošće. Svakako još treba spomenuti niz prapovijesnih gomila koje su smještene po Tribunju južno iznad crkve sv. Jure. Da je Zavod oduvijek bio genius loci mjesto potvrđuje i crkva sv. Jure koja je u neposrednoj blizini antičke odnosno rimske villa rusticae u Zađu. Uz zid groblja kod crkve sv. Jure leži ulomak stećka s donjim dijelom mača.
  • lokacija 5: u istočnom dijelu Baćine na Sladincu blizu jedna druge nalaze se ranokršćanska crkva sv. Andrije i rimokatolička crkva sv. Luke. Na samom Sladincu identificirane su četri ilirske gradine (Sladinac, Grebine, Striževo i Željudgrad) i niz ostataka prapovijesnih gomila koje su nekoć dominirale ovim prostorom ali su uništene šezdesetih godina prošlog stoljeća prilikom izgradnje Jadranske magistrale i kuća koje su se smjestile neposredno uz nju. Osim ranokršćanske bazilike posvećene Svetom Andriji iz 5./6. stoljeća na Sladincu možemo vidjeti i ostatke villa urbane kao i najstariji epigrafski spomenik Grada Ploča pronađen na antičkom poganskom groblju iz 2. stoljeća. Slično kao s gomilama, dogodila se devastacija nekropole stećaka na Sladincu, ali nešto ranije, jer je uništena prilikom izgradnje Jadranske ceste 1937. godine. Sačuvan je jedan ukrasni sanduk s reljefnim križem a jedan stećak s polumjesecom i zvijezdom je uzidan u kuću na Šipku. Oko crkve sv. Luke, gdje se očigledno nalazila nekropola stećaka, evidentirane su 4 ploče i 4 sanduka te nadgrobna ploča koji danas služi kao menza oltara, dok je sanduk uzidan u pročelje crkve ukrašen reljefnim polumjesecom i cvijetom.
  • lokacija 6: blizu jedna druge nalaze se ranokršćanska crkva sv. Anastazija u Staševici i rimokatolička crkva Svih Svetih u Bristi. Oko ove dvije crkve raspoređeno je čak šest ilirskih gradina i razasuto pedesetak još uvijek sačuvaih prapovijesnih gomila, a točno između dviju crkvi nailazimo na dvije značajne nekropole stećaka (prvu Staro Greblje iznad Jezerca a drugu u neposrednoj okolici župne crkve i kuće u Bristi). Crkva Svih Svetih u Bristi je tipično i najbolje očuvano genius loci mjesto Grada Ploča, jer neposredno jedno uz drugo možemo vidjeti ilirske gradine, prapovijesne gomile, nekropole stećaka, staro i novo groblje, sve u krugu od stotinu metara oko crkve.

 

Iz svega gore navedenog možemo sa sigurnošću zaključiti kako su genius loci mjesta ili kontinuiteti suživota na području Grada Ploča prisutni kroz dva posljednja tisućljeća i gotovo opipljivi na šest različitih lokacija u Gradu Ploče. Dužnost i obaveza današnje generacije je da sačuva našu povijesno – kulturnu baštinu osobito genius loci mjesta u Gradu Ploče.

 

Miško Erak

autor knjige Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi

i predsjednik udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac

 

Sve fotografije objavljene u ovom članku su autorsko djelo zaštićene u knjizi:

© Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi